'Put do osvajanja povjerenja kreditora ide kroz osvajanje povjerenja građana. Za razliku od prethodnih, i premijer i ministar financija su kvalificirani za svoj posao. Nadamo se da će vladajuća koalicija dati podršku za nužan zaokret', istaknuo je Luković.

Prethodna vlada nije uspjela stvoriti vjeru u bolje sutra ni kod građana niti kod ulagača. Premija rizika na zaduženja nam je najviša u Europi, predstečajne nagodbe s tankim pravnim okvirom, visoki nameti, sve to čini poslovno okruženje nestabilnim', nabrojio je Luković.

Stoga očekuje puno od nove Vlade koja ima zadatak koji ne može izvesti bez potpore većine građana. Luković je i predstavio rezultate anketa koja ukazuje da su građani nezadovoljni raznim privilegijama poput povlaštenih mirovina i službenih automobila.

Prvi čovjek Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović rekao je kako o složenosti državnog proračuna najbolje govori činjenica da on ima više od 11.000 stavki.

'Danas 1,3 milijuna zaposlenih hrani sve ostale građane. Samo četvrtina zaposlenih radi u proizvodnji, to ni najsnažnija leđa ne mogu podnijeti', rekao je Burilović.

Burilović je napomenuo kako moramo prestati trošiti ono što nismo zaradili jer smo već zadužili svoju djecu. Zazvao je i smanjivanje poreza koji guše poslodavce i pojedine gospodarske sektora. Traži i niže doprinose na rad koji opterećuju tvrtke.

Novac u proračunu namaknuo bi efikasnijom naplatom poreza i borbom protiv izbjegavanja plaćanja poreza. 'Uvjeren sam da je došao trenutak za rješavanje pitanja svih pitanja – gospodarstva', zaključio je.

Uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali ministar financija Zdravko Marić, šef HGK Luka Burilović, predsjednik Hrvatske narodne banke Boris Vujčić te predstavnica Svjetske banke Sanja Mađarević-Šujster.

Marić je otkrio neke od smjernica proračuna: ove godine nije mu planu raditi velike izmjene u poreznom sustavu. 'Porezni sustav nije u najboljem stanju. Ovu godinu treba iskoristiti za temeljitu analizu i donošenje cjelovitog rješenja.'

Tri su kategorije koje strše u proračunu rashodi za zaposlene, materijalni troškovi i subvencije. To su područja u kojima smo tražili mogućnosti kako korisnije i jednostavnije upotrebljavati državni novac', rekao je.

Kaže da 'neće ići u mini porezne reforme' već će čekati reakcije poduzetnika i ostalih interesnih skupina dok se ne pronađe rješenje. 'Fokus će biti na rashodovnoj strani proračuna. Javni dug glavni je rizik, ne samo zbog njegove visine nego i zbog loših trendova. Moramo misliti i na gospodarski rast i zaposlenost, s proračunom moramo biti oprezni kod rezanja', rekao je Marić uz opasku kako mu se gospodarski rast od dva posto čini jako lomljivim.

Što se tiče famoznog ciljanog proračunskog deficita od samo tri posto BDP-a, Marić je rekao kako je to njegov cilj i kako će učiniti sve da isprovocira veći gospodarski rast. 'Najviše me brine potencijalni rast i kako ga svi skupa možemo povećati. Sa strane države, moja je ideja jasna – stvaranje preduvjeta za bolje funkcioniranje gospodarstva i uklanjanje barijera', rekao je.

Vujčić je napomenuo kako monetarna i fiskalna politika imaju svoja ograničenja. Moderator okruglog stola Velimir Šonje aktualizirao je i zaboravljenu temu prelaska na euro.

'Udaljili smo se od cilja ulaska u eurozonu zbog duga i deficita. Mi smo u samo dvije godine zadovoljavali kriteriji za ulazak u eurozonu. Potom je došla i kriza u Europi. Za malu zemlju poput naše, cilj nam mora biti što prije usvojiti euro. Treba nam plan konvergencije i nacionalnih reformi kojim ćemo definirati kako ćemo ući u euro', rekao je Vujčić.

Vujčića brine i konkurentnost Hrvatske – pita se koliko smo zaista jaki. Naveo je primjer Bugarske koja je u dva navrata pokušala ući u eurozonu, ali nije uspjela zbog unutarnjih slabosti. 'Mi smo jedina mala zemlja koja nije uvela euro', zaključio je.