uvođenje eura

Marić: Ne želimo se obvezati na određeni datum za ulazak u eurozonu

  • Autor: T. O./Hina
  • Zadnja izmjena 11.12.2017 15:09
  • Objavljeno 11.12.2017 u 13:00
Ministar financija Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Ministar financija Zdravko Marić u ponedjeljak je na marginama konferencije Hrvatske narodne banke o koristima i troškovima uvođenja eura i iskustvima drugih izjavio da se u ovome trenutku Hrvatska ne želi obvezati na određeni datum ulaska u eurozonu, već želi provesti kvalitetnu i argumentiranu javnu raspravu o uvođenju eura

"Ne želimo se u ovome trenutku obvezati na nekakav datum. Trebamo napraviti ovo što smo započeli - to je javna, kvalitetna i argumentirana rasprava, a i današnja konferencija je u prilog tome", istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, odgovarajući na upit novinara kad će Hrvatska biti spremna za uvođenje eura.

"Mi ostajemo pri našem stavu, želimo jednu argumentiranu, dobru raspravu, javnu debatu, stručnu o tome koje su sve to koristi, a koji troškovi uvođenja eura. U isto vrijeme svjesni smo svih tih domaćih zadaća koje moramo napraviti kako bismo danas, sutra bili u stanju pokucati na vrata tečajnog mehanizma i da netko s druge strane otvori ta vrata. Nakon toga sigurno će situacija biti puno brža", rekao je. Dodao je da Hrvatska već danas ispunjava praktički sve kriterije iz Maastrichta.

Kako je istaknuo, brojne su koristi od uvođenja eura za gospodarstvo, društvo i građane, no ima i troškova te treba učiniti da ti troškovi budu što manji, a koristi što veće. Isto tako, napomenuo je da su duboko svjesni kako je tu i puno elemenata političke ekonomije, odnosno postoje i određeni politički kriteriji za ulazak u eurozonu. 

"Ne ovisi samo o našoj volji uvođenje eura nego se naravno pita i nekoga drugoga, a to su Europska središnja banka, Europska komisija i sve zemlje članice", naveo je Marić.

Upitan da komentira najnoviji prijedlog Europske komisije o reformi eurozone, Marić je izjavio da će se sljedećih mjeseci raditi na četiri stupa u smjeru produbljivanju monetarne unije, no da u ovom trenutku detalji koraka nisu poznati. Kako je rekao, o tome će se sljedećih mjeseci voditi dosta razgovora.

  • +9
  • +6

Danas je održana konferencija "Koristi i troškovi uvođenja eura: hrvatske perspektive i iskustva drugih"

Izvor: Pixsell / Autor: Petar Glebov/PIXSELL

"Hrvatska je tu. Jako dobra stvar je da sam prisutan već dva mjeseca zaredom na sastancima eurogrupe, sudjelujemo u raspravama i znamo što se odvija i u kojem smjeru ide produbljivanje monetarne unije", izjavio je.

Na upit kako će dalje smanjivati javni dug, Marić je uzvratio: "Upravo ovako kako smo i počeli". Podsjetio je da je u 2016. prvi put smanjen udjel javnog duga u BDP-u, a da će u 2017. prema projekcijama, doći do 80, pa čak i unutar 80 posto BDP-a. Naveo je tri osnovna stupa na temelju kojih to planira postići - gospodarski rast, fiskalna konsolidacija i aktivacija državne imovine.

Marić se djelomično složio s konstatacijom novinara da su Hrvatskoj u fiskalnoj konsolidaciji išle na ruku povoljne okolnosti.

"Dijelom bih se složio, ali ne u potpunosti. Treba biti i dovoljno kadar i hrabar sreću isprovocirati, kad su dobre okolnosti da ih znate iskoristiti, ako su loše da se znate pripremiti za njih. Ali, naravno, ne bih sve pripisao samo dobrim eksternim i domaćim faktorima, jer ipak fiskalnu konsolidaciju nitko ne čini osim Vlade", zaključio je Marić.

  • +23
  • +20

Sva lica Zdravka Marića

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoić

Guverner HNB-a Boris Vujčić naglasio je u ponedjeljak da bi koristi od uvođenja eura za Hrvatsku mogle biti razmjerno veće u odnosu na neke druge zemlje koje su ga već uvele, dok je slovački ministar financija Peter Kažimir kazao da je ulazak u eurozonu njegovoj zemlji dodatno doprinio rastu BDP-a od 10 posto. 

Kazali su na to na konferenciji "Koristi i troškovi uvođenja eura: hrvatske perspektive i iskustva drugih", u organizaciji Hrvatske narodne banke (HNB), a u sklopu koje su održani i paneli "Koristi i troškovi uvođenja eura u Hrvatskoj" te "Uvođenje eura - iskustva novih članica EU", na kojem su predstavljena iskustva Slovačke i Slovenije.  

Guverner HNB   podsjetio je na Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, koju su kreirali zajedno s Vladom RH.  Kako je naglasio, iznesena analiza koristi i troškova pokazuje da bi koristi uvođenja eura mogle biti znatne i trajne, kao i razmjerno veće u odnosu na neke druge zemlje koje su ga dosad uvele. S druge strane, troškovi će mahom biti mali po intenzitetu i jednokratni po karakteru, kaže Vujčić.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek kazala je da postoje upozorenja Europske komisije (EK) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o pogoršanju strukturnog deficita. Stoga, kako je kazala, njezin stav o tome da nećemo biti u stanju usvojiti euro proizlazi iz povijesnog iskustva, jer nikada nismo bili u stanju pet godina zaredom u dovoljnoj mjeri smanjivati javni dug.

U kontekstu toga, kazala je Vizek, i u 2018. nas očekuje povećanje tehničke potrošnje Vlade. Upozorila je da Hrvatska trenutno jaše na jednom valu povoljnih ekonomskih okolnosti, dok je u idućih pet godina očekuje iznimno mnogo neizvjesnosti. 

Pritom, kaže Vizek, izvjesno je da Hrvatska može ući u tečajni mehanizam, no pitanje je može li pet godina izdržati tempo smanjivanja razlike između tekućeg i javnog duga i onog koji je maksimalno dopušten da bi ušla u eurozonu. Kako smatra, odgovor je ne. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!