Na sljedećoj sjednici Istražnog povjerenstva za Inu, zakazanoj za 12. listopada, na kojoj bi se trebao pojaviti i bivši premijer Ivo Sanader, bit će govora i o ugovoru Vlade i MOL-a o plinskom biznisu. Međutim, taj dio sjednice bit će zatvoren za javnost jer još uvijek nije skinuta oznaka tajnosti s tog dokumenta
Vlada Jadranke Kosor dosad se opravdavala činjenicom da od MOL-a nisu dobili potrebnu suglasnost da ugovor postane javan. Međutim, predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott rekao je saborskom povjerenstvu da Mađari nemaju ništa protiv toga da se ugovor objavi.
'MOL je još u srpnju dao dozvolu za skidanje tajnosti sa svega osim s formule kako se izračunava cijena plina s obzirom na to da je Gazprom također partner', otkrio je Aldoltt na sjednici održanoj 14. rujna.
Zbog čega je važno da ugovor o plinskom biznisu postane javan? Njime se Vlada obavezala da će od Ine preuzeti plinski biznis i tako sanirati gubitke tog segmenta poslovanja dok se cijena plina ne uskladi s tržišnom, kako ne bi izazvala prevelik udar na hrvatske građane.
Na taj način Hrvatska je preuzela, prema nekim procjenama, skoro dvije-tri milijarde kuna troška koji nije trebala preuzeti jer je dio tereta mogla podijeliti s Inom. Plin se, naime, u Hrvatskoj prodaje po nižoj cijeni od one po kojoj se uvozi.
U međuvremenu cijena plina je osjetno rasla, osobito za industriju, pa je trenutačno Hrvatska pri vrhu u Europi po cijeni plina za gospodarstvo. Međutim, kad je riječ o malim potrošačima, zbog niskih cijena plinski biznis još uvijek nije isplativ.
Objavom plinskog ugovora postalo bi jasnije kako je Sanaderova vlada, čiji je glavni pregovarač bio Damir Polančec, mislila ostvariti svoj cilj da država ima pod svojom kontrolom opskrbu, kao i cijenu tog važnog energenta, te je li preuzimanje plinskog biznisa uvjetovano nekim dodatnim stvarima, poput činjenice da Hrvatska gubi pravo na prvootkup 47 posto dionica u vlasništvu MOL-a ako odustane od posla s plinom, što je na vidjelo izišlo prošle godine kad je Vlada objavila dio ugovora o prodaji Ine Mađarima.
'Apsurdno je da je glavni ugovor o plinu tajan. U vlasništvu države je 44 posto Ine odnosno sviju nas i zbog toga građani kao vlasnici moraju biti upoznati sa svim. Oznaka tajnosti imala je smisla dok su trajali pregovori između Vlade i MOL-a, ali nakon toga više ne', mišljenja je Davor Štern, bivši predsjednik Uprave Ine.
