protiv elitizma

Macron se okomio na svoju elitnu školu kako bi se dodvorio Žutim prslucima

  • Autor: Karlo Vajdić
  • Zadnja izmjena 22.04.2019 08:49
  • Objavljeno 21.04.2019 u 22:32
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Prosvjedi Žutih prsluka natjerali su Emmanuela Macrona da se pokuša obračunati s elitizmom u francuskom društvu, no postoje sumnje da će za to biti dovoljno tek raspustiti elitnu legendarnu instituciju koju su polazili mnogi pripadnici povlaštene francuske kaste

Francuski predsjednik Emmanuel Macron namjerava raspustiti jednu od najuglednijih francuskih institucija visokog obrazovanja – École nationale d'administration, državni postdiplomski fakultet za buduće dužnosnike, odnosno članove državne uprave i političare. Éna, kratica pod kojom je škola najpoznatija u Francuskoj, osnovana je nakon Drugog svjetskog rata kako bi se svim građanima olakšao dolazak do visokih pozicija u državnoj upravi, no već ju se dugo smatra elitističkom institucijom koja ne ispunjava svoju svrhu.

I sam svojedobni polaznik te škole, Macron se nada da će njeno raspuštanje smanjiti elitizam u francuskom društvu. Za ideju francuskog predsjednika saznalo se nakon što su do medija stigli dijelovi teksta iz njegova govora francuskoj javnosti koji je trebao biti emitiran u ponedjeljak navečer, no u posljednji je trenutak odgođen zbog požara koji je zahvatio poznatu parišku crkvu Notre Dame.

Pokušaj razračunavanja s elitizmom dolazi kao rezultat nezadovoljstva koje francuska javnost već dulje vrijeme iskazuje kastom političara i društvenih uglednika. Sam Macron izabran je prije dvije godine na predsjedničku poziciju dijelom upravo zahvaljujući činjenici da je bio nova osoba u politici, koja nije pripadala nijednoj etabliranoj političkoj strani i kao svojevrsni autsajder koji dolazi izvan tadašnjeg francuskog političkog establišmenta. No i njemu se od samog početka prigovaralo kao 'predsjedniku bogatih' ili privilegiranih jer je dio karijere proveo radeći kao investicijski bankar u banci Rothschild & Cie Banque.

Tako percipiranoj slici francuskog predsjednika nije pomogla ni njegova politika otkad je došao na vlast. Kako bi potaknuo ekonomiju, Macron je povlačio poteze koji su išli na ruku poduzetnicima, čime se dodatno udaljio od prosječnih građana. Nezadovoljstvo je kulminiralo krajem prošle godine, nakon najave da će poskupjeti gorivo, zbog čega su građani masovno izašli na ulice u pobuni koja je na trenutke prelazila u nasilje. U prosvjedima se profilirao pokret tzv. Žutih prsluka te nastavlja redovno organizirati prosvjede.

  • +10
  • +7

Emmanuelu Macronu se od samog početka političke karijere prigovaralo kao 'predsjedniku bogatih' ili privilegiranih

Izvor: Reuters / Autor: REUTERS/Stephane Mahe

Nasilni protesti natjerali su Macrona da ublaži neke svoje planirane poteze, ali i da krene u dvomjesečni svojevrsni dijalog s građanima, čime se trudio približiti javnosti i njenim svakodnevnim problemima. Odluka o zatvaranju elitne škole samo je jedna ideja koja je proizašla iz tih savjetovanja. Među drugim inicijativama koje su također svoje mjesto našle u govoru nalaze se i smanjivanje poreza za srednju klasu, indeksiranje mirovina za one s najnižim primanjima i lokalni referendumi.

'Želimo li izgraditi društvo jednakih mogućnosti i nacionalne izvrsnosti, moramo popraviti pravila za odabir, karijere i pristup višim razinama državne uprave', poručio je Macron. 'Zbog toga ćemo promijeniti sustav izobrazbe, selekcije i razvoja kadrova zatvaranjem Éne i nekoliko drugih institucija', dodao je.

  • +9
  • +6

Prosvjed Žutih prsluka u Francuskoj

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Éna je prije desetljeće i pol premještena iz Pariza u Strasbourg kako bi se ojačao osjećaj europeizma, no tom je selidbom ostala i bez dijela predavača u Parizu. Neki njeni bivši polaznici drže da je na taj način Éna ostala i bez dijela vrhunskog obrazovanja koje je pružala te se više svela na instituciju koju se polazi zbog imena i daljnjih mogućnosti koje pruža za karijeru, a ne radi školovanja i želje da se postane dobrim državnim dužnosnikom.

Sam ministar financija i ekonomije iz sadašnje francuske vlade Bruno Le Maire već je ranije predlagao raspuštanje elitne institucije. Énu godišnje završava stotinjak polaznika, a uz predsjednika Macrona, bivši polaznici Éne su i sadašnji francuski premijer Édouard Philippe, kao i bivši predsjednik François Hollande. Poznatu francusku školu završio je i bivši čelnik Svjetske trgovinske organizacije Pascal Lamy, bivši šef Europske središnje banke Jean-Claude Trichet, kao i sadašnji povjerenik Europske komisije za ekonomiju Pierre Moscovici.

Éna je prije desetljeće i pol premještena iz Pariza u Strasbourg kako bi se ojačao osjećaj europeizma

Éna je prije desetljeće i pol premještena iz Pariza u Strasbourg kako bi se ojačao osjećaj europeizma

Izvor: SIPA / Autor: Florence Durand

Ideju raspuštanja poznate institucije neki smatraju promašenom kao dio borbe protiv elitizma i čistom demagogijom. Sredinom prošlog stoljeća, kad je Éna osnovana, visoka pozicija u državnoj službi donosila je prestiž, no danas to više nije nužno slučaj. Mladi ljudi mogu doći do povlaštenih pozicija u društvu i bez toga da dio karijere provedu u državnoj upravi, za što su ionako manje zainteresirani.

Globalizacija je dovela do toga da djeca iz povlaštenih obitelji odlaze na školovanje u ugledne institucije u inozemstvu i raspuštanje takve škole u Francuskoj ne mora nužno utjecati na smanjenje razlike između društvenih elita i prosječnih građana. Na kraju, razina školovanja ili obrazovanja već dugo nije nužno ona granica koja odvaja moćne i utjecajne od ostalih.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!