'HBOR je samo u prvih sedam mjeseci ove godine pomogao domaćem gospodarstvu s četiri milijarde kuna kreditnih plasmana, no još uvijek ne možemo biti zadovoljni. Deficit robne razmjene još je uvijek prevelik, zbog čega moramo pronaći nove proizvode, ohrabriti naše poduzetnike i učiniti ih okretnijima', kazao je Kovačev prilikom otvaranja konferencije.

U svojem govoru o važnosti borbe za konkurentnost progovorio je Slavko Linić, ministar financija koji misli da je u ovom času najveća boljka domaćeg gospodarstva niska kapitaliziranost poduzeća. Kako bi popravio krvnu sliku kompanija, Linić je najavio podršku putem specijalnog državnog fonda, no nije otkrio detalje o tome kako će i kada će taj fond početi funkcionirati, prenosi Lider.

Linić je objasnio kako je zemlju početkom prošle godine mučio golem deficit proračuna, nelikvidnost, pad kreditnog rejtinga te neodrživa i prevelika potrošnja, zbog koje, kako priznaje, i danas ratuje s analitičarima koji ne prestaju zagovarati potrošnju

Zbog loše situacije, veli Linić, Vlada je počela raditi sve da olakša izvoz u kojem je ipak ključna stavka cijena domaćeg tržišta. U dogovoru s bankarskim sustavom spuštene su kamate, sniženi su doprinosi za zdravstvo, dok su poduzetnici koji reinvestiraju svoju dobit oslobođeni plaćanja poreza. Samo tim potezom poduzetnicima je ostalo na raspolaganju oko 1,2 milijarde kuna koje bi se inače slile u državni proračun.

'Nije bilo lako ni spustiti PDV-u u turizmu, no sada vidimo da se taj potez u potpunosti isplatio jer smo povećali konkurentnost našeg turizma. Još uvijek nam je prioritet rješavanje financijskog nereda. U proteklih devet mjeseci nelikvidnost u gospodarstvu pala je s 45 na 35 milijardi kuna. To možemo zahvaliti i predstečajnim nagodbama koje ne traju 10 godina kao stečajevi, već samo 60 dana. Sve to ne bi bilo moguće bez potpore bankarskog sustava', objašnjava Linić.

Poduzetnicima je najviše zamjerio prekomjerno ulaganje u nekretnine u posljednjih pet godina, čime su imobilizirali vlastiti kapital, zbog čega sada ne mogu doći do novih kredita. Prevelik fokus na nekretnine doveo je i do rasta javnog duga na 200 milijardi kuna, što svake godine košta po milijardu kuna više samo zbog rasta kamata.

Svoju pomoć izvoznicima obećao je i zamjenik ministrice vanjskih poslova Joško Klisović, koji je pak najavio mini reformu gospodarske diplomacije.

'Nakon ulaska u Europsku uniju možemo svu svoju energiju usmjeriti prema gospodarstvu, a Ministarstvo vanjskih poslova pomoći će novim sustavom diplomacije. Preostaje nam se lavovski boriti za svaku stranu investiciju, dok su naši ljudi u inozemstvu zaduženi da nama i gospodarstvenicima javljaju svaku izvoznu priliku. Više korisnih podataka izvoznici će moći pronaći i na našim internetskim stranicama, na kojima ćemo objaviti podatke o svim zemljama svijeta u kojima su naši proizvodi traženi', kaže Klisović.