rba analitičari

Lani neto plaće rasle 2,6 posto, poznato i u kojim djelatnostima se najviše isplati raditi

23.02.2021 u 08:41

Bionic
Reading

Kraj prošlog tjedna donio je objave podataka o prosječnim mjesečnim neto i bruto plaćama za prosinac, čime je zaokružena statistika za prošlu godinu. Naime, prema posljednjim podacima DZS-a, uz nominalni rast na mjesečnoj razini, zabilježen je nastavak rasta prosječnih neto i bruto plaća na godišnjoj razini.

Prosječna neto plaća u prosincu iznosila je 6.999 kune, što na mjesečnoj razini predstavlja porast od 2,0 posto u odnosu na studeni. U odnosu na kraj 2019. godine, neto plaća po zaposlenome nominalno je porasla za 5,0 posto, zabilježivši time nastavak godišnjih stopa rasta prisutnih od početka 2016. godine.

S druge strane, prosječna bruto plaća u prosincu je iznosila 9.405 kuna čime je zabilježen rast od nominalnih 0,2 posto u odnosu na mjesec ranije. Promatrano u odnosu na prosinac 2019. godine, prosječna bruto plaća ostvarila je nominalni rast od 3,7 posto. Obzirom da je prosječna godišnja stopa inflacije u prosincu zabilježila pad od 0,7 posto, realna godišnja promjena neto plaća iznosila je 5,7 posto dok je ona kod bruto plaća iznosila 4,4 posto.

Prosječna neto plaća na razini 2020. godine iznosila je 6.763 kune, čime je u odnosu na 2019. zabilježen porast od nominalnih 2,7 posto, odnosno realnih 2,6 posto. S druge strane, prosječna bruto plaća u 2020. iznosila je 9.216 kuna, zabilježivši porast od 2,5 posto u nominalnom izrazu te 2,4 posto u realnom, u odnosu na godinu ranije. Pogledamo li prosječne mjesečne neto plaće u 2020. u odnosu na 2019. godinu prema NKD-u, najsnažniji nominalni rast bio je prisutan kod kategorije Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, zabilježivši stopu rasta od 8,0 posto, javljaju RBA analitičari. 

Slijede kategorije Javna uprava i obrana (5,1 posto), Informacije i komunikacije (4,1 posto) te Obrazovanje (4,1 posto). S druge strane, najsnažniji godišnji pad nominalnih neto plaća u 2020. zabilježen je kod kategorije Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, po stopi od 5,1 posto. Pri tome su navedena kretanja na godišnjoj razini direktna posljedica pandemije koja je najsnažnije pogodila upravo uslužni sektor. Istovremeno, najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome na razini 2020. isplaćena je u djelatnosti Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, u iznosu od 9.329 kuna, dok je najniža isplaćena u djelatnosti Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, u iznosu od 5.188 kune.

Medijalna neto plaća (predstavlja plaću pri kojoj polovica zaposlenika u pravnim osobama ima jednaku ili nižu neto plaću od navedene dok druga polovica ima višu) u 2020. porasla je na 5.735 kuna, zabilježivši porast od 3,6 posto u odnosu na 2019. godinu, dok je neto plaća po satu porasla na 38,27 kuna (u odnosu na 2019. nominalno više za 2,6 posto). U javnom sektoru, za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama osnovica za izračun plaća od 1. lipnja do 31. prosinca 2020. iznosila je 5.809,79 kuna mjesečno, dok od 1. siječnja 2021. godine onda iznosi 6.044,51 kuna. Pored navedenog, obzirom na peti krug porezne reforme kojom su u sustavu poreza na dohodak stvorena dodatna rasterećenja na početku 2021. godine, podaci za siječanj zabilježiti će nastavak rasta plaća.