Nakon dva mjeseca smanjenja inozemni bruto dug je u listopadu porastao 360,5 milijuna eura ili 0,8 posto na mjesečnoj razini, a na godišnjoj je razini je bio viši za 1,155 milijardi eura odnosno 2,5 posto što znači da je nastavio rast koji je, uz dva mjeseca sporadičnog pada, prisutan od studenoga 2013. O ovim zabrinjavajućim podacima i kako spriječiti daljnji rast, novinari su u Saboru pitali dvojicu bivših ministara, a sada saborskih zastupnika.

SDP-ov Boris Lalovac, objasnivši da se jedna trećina vanjskog duga odnosi na državu, a dvije trećine na banke i poduzeća, istaknuo je da je 'zaduživanje na vanjskom tržištu bitno za stabilnost države jer poslovne banke više ne mogu financirati državu i javna poduzeća. Dok imate pet- šest godina recesije i kada vam pada BDP, normalno je da taj udio duga raste.

Lalovac: Vanjski dug može se smanjiti jedino ekonomskim rastom

'Nova Vlada će pokušati smanjiti udio javnog duga, a bitno je da je Hrvatska i u doba recesije, iako nije imala investicijski rejting, mogla izaći na financijsko tržište što je bitno za stabilnost države. Znate da smo se jeftinije zaduživali nego kada smo imali investicijski rejting i ta je protočnost, da se možete zadužiti, dobra i daje mir ministru financija da bude fleksibilan', kazao je Lalovac te podsjetio da su poslovne banke prošle godine rekle da više ne mogu financirati ne samo državu, nego i javna poduzeća.

Pred novom Vladom je izazov refinanciranja obveza HAC-a i veliki krediti koji dolaze na naplatu u javnim poduzećima što također čini dio vanjskoga duga, dodao je Lalovac te naglasio da je to jedan od ključnih momenata. I ako imate zatvoreno financiranje na vanjskom tržištu, onda je to ogroman problem jer na domaćem tržištu ne možete naći taj novac. 'Vanjski dug moći će se smanjivati jedino ekonomskim rastom. Kad se BDP poveća dva ili tri posto, taj udio će padati. Dok smo imali recesiju, taj je udio rastao', zaključio je SDP-ov bivši ministar financija.

Šuker: Strukturnim reformama protiv rasta vanjskog duga

Da se na smanjivanje javnog duga može utjecati strukturnim reformama, istaknuo je HDZ-ov bivši ministar financija Ivan Šuker i podsjetio da 'HDZ-a na rast inozemnog duga upozorava već duže vrijeme i da je u ovom trenutku porazno da je, za razliku od prethodnih godina, prošle godine glavni generator inozemnog duga bila država'.

Rast duga na godišnjoj razini, kako podsjeća Hina, dominantno je posljedica razmjerno visokih obveza države prema inozemnim vjerovnicima što potvrđuju podaci o inozemnom dugu u sektoru opće države, čiji je vanjski dug krajem prošlogodišnjeg listopada iznosio 15,8 milijardi eura, čineći čak trećinu ukupnog bruto inozemnog duga RH. Vanjski dug države u listopadu je porastao za 112 milijuna eura ili 0,7 posto u odnosu na rujan, a na godišnjoj razini je uvećan za 580 milijuna eura ili 3,8 posto.

'Nekada su to bile banke, poduzeća, a sada je to država. I sada je valjda svima jasno da je program nove hrvatske Vlade da se uspori rast javnog duga, a ako usporite rast javnog duga automatski ćete usporiti potrebu za zaduživanjem u inozemstvu', kazao je Šuker i podsjetio na riječi premijera Tihomira Oreškovića da državnu imovinu treba kvalitetnije i bolje upotrebljavati, a u cilju da se smanji strahovit rast inozemnog duga.

Smanjivanje javnog duga može se postići isključivo strukturnim reformama, smatra Šuker jer jedino njima 'možete promijeniti prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna, jer niti hrvatski građani niti hrvatsko gospodarstvo ne može više izdržati novo porezno opterećenje. I tko toga nije svjestan, neće imati nikakve rezultate, a mislim da je Vlada Hrvatske toga itekako svjesna', istaknuo je Šuker i dodao kako će se vjerojatno neki potezi vidjeti već prilikom prijedloga proračuna za 2016. godinu.

Proračun je premijer, podsjetimo , zacrtao za 10. ožujak, a Šuker je naveo da se strukturnim reformama koje je poduzela Vlada do 2008. u sklopu prilagodbe za ulazak u Europsku uniju, deficit državnog proračuna sveo na 0,8 posto BDP-a. 'Onda je došla kriza i dogodilo se što se dogodilo. Da smo imali u ovih šest godina dovoljno političke snage da se provedu te strukturne reforme, vjerojatno bi javne financije u Hrvatskoj izgledale sasvim drugačije', ustvrdio je HDZ-ov bivši ministar financija.

Ima li RH granicu rasta vanjskog duga i je li on nužno loš?

I potom opet opalio po političkim suparnicima kazavši da je 'bivša Vlada u protekle četiri godine nažalost svojim strukturnim reformama kojih uopće nije bilo, u principu samo podigla godišnji deficit jer vidjet ćete što se dogodilo 2015. U zadnjih praktički četiri mjeseca, pet, ništa se nije trošilo, ništa se nije događalo i zato će deficit izgledati kako će izgledati, ali su mnoge obveze ostavljene novoj Vladi'.

Ponukan novinarskim pitanjem koja je granica preko koje Hrvatska više ne može s obzirom na to da je inozemni bruto dug već dosegnuo 108 posto BDP-a, Šuker je odvratio da 'struktura hrvatskog gospodarstva i situacija u zemlji prema nekim mjerilima nisu toliko alarmantne, ali su upozoravajuće i krajnje je vrijeme da se provede strukturne reforme'.

'Prije svega država mora na svom primjeru pokazati da je spremna određene rashode svesti na razinu koju mogu financirati hrvatsko gospodarstvo i hrvatski građani s postojećim poreznim opterećenjem. Kad govorimo o vanjskom dugu, imate zaduženja tvrtki koje mogu donijeti samo novu kvalitetu u Hrvatsku. I taj vanjski dug treba razlomiti na neke stvari', napomenuo je Šuker.

'Ako je taj vanjski dug posljedica investicije u kojoj će se u Hrvatskoj zaposliti nekoliko stotina ljudi, u kojoj će se stvoriti nova vrijednost i na taj način generirati rast BDP-a, onda to nije ništa loše', istaknuo je i upozorio: 'Ali ako je taj rast duga isključivo posljedica financiranja deficita zbog toga što niste proveli određene reforme, onda je to loše i to treba gledati različito'.