Krediti u švicarskim francima, zbog kojih se na tisuće hrvatskih građana nalaze u problemima, 'izmišljeni' su proizvod hrvatskih banaka, na kojima su se one značajno obogatile, a dužnici dovedeni u vrlo nepovoljan položaj – zaključak je analize prof. dr. sc. Ivana Lovrinovića i prof. dr. sc. Drage Jakovčevića s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koju su izradili za udrugu Franak
Korisnici kredita u CHF su, zaključuju, obmanuti, i imaju puno pravo pokrenuti privatne tužbe za raskid svojih kreditnih ugovora, piše Novi list.
Postojanje valutne klauzule narušava monetarni suverenitet Hrvatske, jer je riječ o, kažu profesori, 'nepotrebnom i opasnom procesu daljnjeg povećanja euroizacije monetarnog sustava, koji proizvodi i negativne posljedice po čitavo gospodarstvo i društvo'.
Vezivanje iznosa kredita uz CHF, tvrde, bilo je nepotrebno i štetno. 'Banke su odobravale kredite u 'fiktivnim' francima, jer je isplata kredita korisnicima obavljana u kunama. Prema tome, franak je u ugovorima postao objekt spekulativnog ponašanja banaka', zaključuju analitičari.
'U našem slučaju, stambeni krediti koje su odobravale banke, a bili su vezani uz švicarski franak, odnosili su se na kupnju stanova unutar RH. Njihove cijene bile su izražene u kunama pa nije bilo nikakve potrebe da se u kreditnim odnosima primjenjuje valutna klauzula, jer je stopa inflacije u Hrvatskoj bila niska, i nije u bitnoj mjeri ugrozila kupovnu moć kune. Vezivanje kunske glavnice kredita, namijenjene dominatno kupnji stanova, uz franak, postalo je time način tihe prisile klijenata'.
Banke u Hrvatskoj su za jednu trećinu svih odobrenih kredita koristile inozemne izvore, odnosno kredite svojih banaka – majki iz inozemstva. No, ti su krediti bili u eurima, a ne u francima, nastavljaju analitičari, napominjući kako je 'sasvim jasno da su banke osmislile kreditni proizvod iz kojega su, kako se pokazalo, ostvarile značajnu ekstra dobit'. HNB se ponašala jednostrano, štiteći samo one koji su se zaduživali uz primjenu valutne klauzule vezane uz euro', ističu Lovrinović i Jakovčević. Ukoliko, dodaju, središnja banka nije mogla sigurnost zajamčiti i zaduženima u franku, trebala je zabraniti bankama odobravanje tih kredita, ili ih ograničiti.
