rba analitičari

Krediti građanima, državi poduzećima 272 milijarde kuna, usporen rast na godišnjoj razini

  • Autor: N. S.
  • Zadnja izmjena 03.12.2020 15:39
  • Objavljeno 03.12.2020 u 15:39
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Dubravka Petric/PIXSELL

Prema posljednjim podacima HNB-a stanje plasmana koji predstavljaju potraživanja monetarnih institucija od ostalih domaćih sektora (osim središnje države) na kraju listopada je iznosilo 235,0 milijardi kuna. Pri tome je zabilježen mjesečni i godišnji nominalan rast stanja plasmana (0,2 posto odnosno 3,6 posto). S druge strane, pogledamo li iznose kredite (osim središnje države) na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana), na mjesečnoj razini zabilježen je rast po stopi od 0,1 posto dok je na godišnjoj razini usporen rast na 3,7 posto (4,1 posto u rujnu).

Pri tome su krediti stanovništvu usporili na 3,1 posto (s 3,7 posto u rujnu), dok je rast kredita poduzećima usporio na 4,7 posto (s 5,3 posto u rujnu). Do navedenih kretanja došlo je prije svega zbog rasta gotovinskih nenamjenskih kredita (s rujanskih 0,9 posto na listopadskih 0,3 posto) te stambenih kredita (s rujanskih 8,4 posto na listopadskih 7,7 posto), kod kojih je prisutan efekt baznog razdoblja, obzirom da su prošle godine u listopadu do izražaja došla kretanja koja su posljedica provedbe programa subvencioniranja stambenih kredita, dok je provedba istog programa ove godine pomaknuta prema kraju godine.

Ukupni krediti (koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanim fondovima) iznosili su na kraju listopada 272 milijarde kuna.

Tako su uz porast na mjesečnoj razini od 449 milijuna kuna ili 0,2 posto ukupni krediti nastavili bilježiti pozitivne godišnje stope rasta prisutne od prosinca 2018. Promatrano na godišnjoj razini, stanje iznosa kredita bilo je više za 16,6 milijardi kuna ili 6,5 posto.

Pri tome je rast na godišnjoj razini prvenstveno posljedica rasta kunskih kredita čiji se udio u ukupnim kreditima tijekom 2020. popeo s 44,8 posto na 46,9 posto, a zabilježili su rast od 15,0 milijardi kuna ili 13,3 posto godišnje. Tako su ukupni kunski krediti na kraju listopada iznosili 127,6 milijardi kuna.

S druge strane, iznos ukupnih valutnih kredita je uz mjesečni rast od 0,4 posto nastavio s pozitivnim godišnjim stopama rasta. Ukupni valutni krediti su na kraju listopada 144,4 milijardi kuna što na godišnjoj razini predstavlja rast za 1,7 milijardi kuna ili 1,2 posto. Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima u listopadu je iznosio 53,1 posto.

Promatrano prema korisnicima kredita, rast ukupnih kredita na godišnjoj razini prvenstveno je posljedica zaduživanja državnog sektora. Krajem listopada, krediti središnjoj državi uz godišnji rast od 23,3 posto (8,1 milijardi kuna) zabilježili su iznos od 42,8 milijardi kuna. S druge strane, na mjesečnoj razini zabilježen je blagi pad od 0,3 posto (125,3 mil. kuna). Ovakav trend kretanja spomenutih kredita posljedica je visokih potreba države za dodatnim sredstvima namijenjenih suzbijanju posljedica pandemije, uz istovremeno zamjetno niži priljev sredstva u državni proračun zbog pada gospodarske aktivnosti.

Istovremeno, listopadski podaci potvrđuju i nastavak zaduživanja privatnog sektora. Tako su krediti nefinancijskim trgovačkim društvima krajem promatranog mjeseca iznosili 84,5 milijardi, čineći malo manje od trećine ukupnih kredita. Uz blagi mjesečni pad od 0,1 posto (80,1 milijardi kuna), na godišnjoj razini je zabilježeno povećanje od 4,2 posto odnosno četiri milijarde kuna. Tako je u listopadu potvrđen nastavak trenda godišnjeg rasta domaćih kredita poduzećima koji traje od veljače ove godine.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!