HRVATSKA IH VIŠE NE ZANIMA

Konzorcij Adria LNG zatvorio ured u Zagrebu

  • Autor: L. Filipović
  • Zadnja izmjena 21.12.2010 13:46
  • Objavljeno 21.12.2010 u 13:46
lng

lng

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Međunarodni konzorcij Adria LNG koji je trebao graditi terminal za ukapljeni prirodni plin na Krku zatvorio je svoj ured u Zagrebu. Strani investitori - njemački E.ON, francuski Total, austrijski OMV i slovenski Geoplin – tako su još jednom dali do znanja da im terminal u Hrvatskoj više nije ni u peti

'Nakon zatvaranja zagrebačkog ureda Adria LNG, nemamo više uvjeta za nastavak pregovora. Osjetili smo i prije da će tako sve završiti temeljeći to na dotadašnjim odnosima sa stranim partnerima', ustvrdio je Goran Frančić, direktor sektora razvoja u Plinacrou, državne tvrtke koja je uz HEP i Inu trebala s hrvatske strane sudjelovati u gradnji LNG-a u Omišlju.

Kao što smo već pisali, u tvrtki Plinacro su, očekujući takav potez inozemnih kompanija, koji je u dobroj mjeri motivirao i značajan pad potrošnje plina u Europi za šest posto, pripremili alternativno rješenje – izgradnju manjeg i jeftinijeg postrojenja za priključenje LNG brodova za uplinjavanje.

U toj tvrtki kažu da je taj projekt pri svega isplaniran kako bi se premostilo razdoblje do puštanja u rad velikog terminala koji će se, sigurni su, izgraditi bilo da to napravi konzorcij Adria LNG ili netko drugi.

'Smatramo da će taj period biti toliko dug da se isplati graditi instalacije za priključenje LNG brodova, i on nije u suprotnosti s pravim terminalom', istaknuo je Jerko Jelić Balta, predsjednik Uprave Plinacro, na današnjoj prezentaciji ključnih investicijskih projekta, koje je Plinacro završio u ovoj godini, te novoga plana do 2014. godine.

Slično kao i LNG, zasad je upitno i kako će se rasplesti još jedan važan projekt za Hrvatsku – plinovod Južni tok. Ruski Gazprom još nije definirao kuda će ići magistralni pravac, ali prema zasad postojećim planovima, jasno je da Hrvatska tu stoji vrlo loše. Glavni plinovod će nas zasigurno zaobići, a nije sigurno ni da će u Hrvatsku ući barem njegov krak.

'Početkom iduće godine bit će gotova studija izvodljivosti koju radimo u suradnji s Gazpromom. Ona će jasno definirati ulogu Hrvatske u Južnom toku i nakon toga ćemo znati našu poziciju i moći dati konkretne prijedloge', objasnio je Balta.

Godinu na izmaku Plinacro smatra ključnom za razvoj domaćeg plinskog sustava. Ukupno na investicije potrošeno je svih planiranih 1,3 milijarde kuna. Kao najznačajnije projekte istaknuli su završetak gradnje 80 kilometara duge trase plinovoda prema Dalmaciji između Josipdola i Gospića, izgradnju interkonekcijskog prema Mađarskoj (op. a. prva interkonekcija nakon 33 godine!) te plinovod Vodnjan – Umag.

U 2011. Plinacro planira potrošiti oko 400 milijuna kuna od čega će većina otići na nastavak gradnje plinovoda prema Splitu, što bi trebalo biti gotovo do lipnja 2012. godine.

Nakon što plinificira gotovo cijelu Hrvatsku, osim njezina krajnjeg juga, Plinacro se planira do 2014. posvetiti povezivanju našeg plinskog distribucijskog sustava sa susjednim zemljama - Srbijom, Slovenijom, BiH i Italijom - sve da Hrvatska postane važan igrač u regionalnoj plinskoj mreži.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi