Banke koje posluju u Hrvatskoj su univerzalne, što znači da se osim kreditiranjem bave upravljanjem depozitima, napominje direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke Nenad Mećava. Stoga se od njih očekuje stabilnost i sigurnost, a za poduzetnika to znači da prilikom sklapanja bankovnih aranžmana moraju biti spremni na podjelu rizika. Podjela rizika i vlastiti kapital poduzetnika po njegovom su mišljenju put ka popuštanju kreditnih uvjeta.

Mećava ne dijeli ocjenu direktorice Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK Tajane Kesić Šapić prema kojem su poduzetnici gladni kredita te kaže da je dobrih projekata jako malo

Predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia Goran Gazivoda pak ističe da pada potražnja građana i kompanija za financiranjem te upozorava da je samo 20 posto hrvatskih kompanija kreditno sposobno

No predsjednik Uprave tvrtke DIV Tomislav Debeljak drži da su garancije za kredite prestroge te da zato mnogi poduzetnici koji bi mogli raditi više to ne čine. Kod banaka, prema njegovom mišljenju, nije u dovoljnoj mjeri zastupljen financijski patriotizam

Direktor Sektora gospodarstva Erste banke Vladimir Kristijan drži da potencijala za kreditiranje ipak ima i to u energetici, proizvodnji i poljoprivredi

Pomoćnik direktora Sektora kreditiranja HBOR-a Hrvoje Galičić kaže kako ta banka u 2012. godini planira 6,9 milijardi kuna kredita za ulaganja u turizam, poljoprivredu, programe energetske učinkovitosti, zaštite okoliša itd. Za te kategorije HBOR je po njegovim riječima uveo privremenu mjeru smanjenja kamatnih stopa za jedan postotni bod te odobrava kredite s kamatom od 1, 3 i 5 posto.

Poduzetnici mogu računati i na programe Ministarstva poduzetništva i obrta, kazala je načelnica Sektora za inovacije, nove tehnologije i financijske institucije Ministarstva poduzetništva i obrta Tatjana Kovač Klemar. Spomenula je program 'Konkurentno poduzetništvo' s 15 projekata ukupne vrijednosti 115 milijuna kuna, povoljno financiranje i jamstva za što je predviđeno 113,4 milijuna kuna, projekt obrazovanja za poduzetništvo i obrtništvo sa 18 milijuna kuna te unapređenje poduzetničke infrastrukture s predviđenih 56,5 milijuna kuna.

Na okruglom stolu je predstavljeno posebno izdanje Banke Svijet financija u kojem se podsjeća na projekciju HNB-a prema kojoj bi ove godine nefinancijski sektor od banaka mogao dobiti oko 9,5 milijardi kuna. Je li to realno te može li gospodarstvo apsorbirati taj kapacitet, u publikaciji govore bankari i poduzetnici.