Protivnici spornih tarifa koje je predsjednik Donald Trump uveo pod nazivom Liberation Day (Dan oslobođenja) konačno će u srijedu dobiti priliku iznijeti svoje argumente pred Vrhovnim sudom SAD-a. Riječ je o presudnom sudskom slučaju koji će odrediti sudbinu nameta koje je Trump uveo na uvoz iz Europske unije, Kine i drugih zemalja
Svaka će strana – dvanaest američkih saveznih država pod vodstvom demokrata te dvije skupine privatnih tvrtki s jedne, kao i Trumpova administracija s druge strane – imati po 40 minuta za izlaganje i odgovore na pitanja devetorice sudaca. Presuda se očekuje najkasnije do srpnja iduće godine, ali mnogi stručnjaci smatraju da bi odluka mogla biti donesena i prije zbog njezinih dalekosežnih učinaka.
O čemu se radi u sudskom sporu i koje su ključne točke?
Središnje pitanje jest je li Trump nezakonito koristio Zakon o međunarodnim ekonomskim izvanrednim ovlastima (IEEPA) iz 1977. godine da nametne široke, takozvane recipročne carine na uvoz. Ta odredba predviđa ovlasti predsjedniku za regulaciju uvoza u posebnim situacijama, ali ne spominje pravo na uvođenje carina, što je glavna tvrdnja protiv njegove administracije. Tri niža savezna suda već su presudila protiv Trumpa, zaključivši da IEEPA ne daje ovlasti predsjedniku da samostalno nameće carine u ovom opsegu, piše Politico.
Ipak, ovaj slučaj ne uključuje druge Trumpove tarifne mjere kao što su sektorske carine na čelik, aluminij ili automobile, uvedene na temelju zasebnih zakona, a spor zbog njih nije na Vrhovnom sudu.
Rizici za SAD: Može li doći do povratka na staro?
Mnogo pravnih stručnjaka stavlja se na stranu tužitelja tvrdeći da postoji značajna šansa da će Vrhovni sud poništiti Trumpove carine uvedene u travnju. S druge strane, neki vjeruju da bi konzervativno orijentirani sud mogao potvrditi njegovu široku interpretaciju predsjedničkih ovlasti u vođenju vanjske politike, unatoč ranijim upozorenjima o ograničenjima izvršne vlasti.
U najgorem mogućem scenariju sud bi mogao naložiti povrat stotina milijardi dolara u carinama koje su već plaćene, što bi bio velik financijski udarac za SAD. No Trumpova administracija mogla bi posegnuti za drugim zakonskim osnovama. Naprimjer, može koristiti članak 122. Zakona o trgovini iz 1974. godine, a on omogućuje privremenu carinu od 15 posto na globalni uvoz do 150 dana, iako bi za njezino dulje nametanje trebao dobiti odobrenje Kongresa.
Također bi mogao ponovno pokrenuti istrage po članku 301. istog zakona, ranije korištenog za nametanje carina Kini i Brazilu, ili upotrijebiti članak 232. za ograničavanje uvoza iz sigurnosnih razloga, kao što je to već radio s carinama na čelik, aluminij, automobile i druge proizvode.
Kako na sudski spor gleda Europska unija?
Europska unija ne računa na Vrhovni sud za potpuno poništenje Trumpovih carina. Čak i ako sud presudi da su nezakonite, Unija tvrdi da postoje drugi pravni temelji za očuvanje carinskih stopa, uključujući dogovorene izuzeće i sektorske tarife uvedene prema drugim zakonima.
EU se fokusira na implementaciju trgovinskog sporazuma dogovorenog između predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i Trumpa u srpnju u Škotskoj, a čiji je temelj obuhvatna carina od 15 posto za većinu izvoza prema SAD-u. Europski parlament istovremeno zalaže se za dodatne uvjete, uključujući klauzulu o isteku koja bi ograničila trgovačke ustupke na trajanje Trumpova mandata, ali to države članice nisu prihvatile.
Osim toga, Europska unija pozvala je američkog ministra trgovine na sastanak u Bruxellesu radi osiguravanja pronalaska zakonskih prijedloga te obrane poslovne regulative od optužbi za diskriminaciju.
Kineski pogled i potencijalne posljedice
Kina je nakon posljednjeg sastanka svog predsjednika Xi Jinpinga i Trumpa dobila obećanje SAD-a o smanjenju nametnute 'izvanredne' carine od 20 posto za polovicu. Međutim, ako sud poništi preostale američke carine na kineski uvoz, Kina bi i dalje imala prosječnu carinu od oko 25 posto zbog drugih tarifa.
Kineska diplomacija nije komentirala moguću presudu u svoju korist, a ministar vanjskih poslova Wang Yi ocijenio je Trumpove carine kao izraz 'krajnjeg egoizma'. No njihov neuspjeh mogao bi imati kratkotrajan efekt jer američka administracija već priprema nove istrage i tarife temeljem drugih zakonskih odredbi, a one bi mogle zadržati pritisak na kineski uvoz.
Što donosi budućnost?
Ovaj slučaj na Vrhovnom sudu nije samo sukob oko konkretnih tarifa, nego i test granica predsjedničke moći u područjima trgovinske politike i nacionalne sigurnosti. Presuda će imati dalekosežne posljedice na američku vanjsku trgovinu, odnos s EU-om i Kinom, kao i na buduće ovlasti predsjednika SAD-a.
U svakom slučaju, čak i ako sud poništi Trumpove tarife, administracija ima nekoliko pravnih alata da zadrži ili ponovno uvede trgovinske barijere, što znači da ova pravna bitka možda neće biti kraj trgovinskih sukoba.