brže od metka

Kineski vlak bez strojovođe izazvao pomutnju na prugama - hoće li to biti sve češća pojava?

  • Autor: Davorka Grenac
  • Zadnja izmjena 18.01.2020 22:14
  • Objavljeno 18.01.2020 u 22:14
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Xiong Qi / Xinhua News / Profimedia

Novim kineskim čudom bez strojovođe, uz brzinu do 350 kilometara na sat, stigli biste od Zagreba do Šibenika za nepunih 60 minuta. To je najnoviji hit među 2800 ultrabrzih vlakova (HSR) brzine do 350 km/h, koliko ih trenutačno vozi u Kini, povezujući 550 gradova u 33 provincije i prevozeći 1,7 milijardi putnika godišnje. Prvi HSR u svijetu krenuo je 1964. za vrijeme Olimpijade u Tokiju, a 58 godina kasnije olimpijce će u Kini prevoziti i bespilotna kompozicija

Točno u 8.30 sati 30. prosinca vlak G8811 krenuo je sa sjeverne stanice Pekinga prema Zhangjiakou, okrugu Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara 2022. Lagani polazak označio je službeno otvaranje prvog autonomnog vlaka velike brzine u svijetu... Zahvaljujući kineskoj brzini i kineskoj mudrosti, samostalno smo dizajnirali i izgradili superbrzi vlak na relaciji Peking-Zhangjiakou, piše službeni portal kineske vlade.

Novo čudo bez strojovođe može razviti brzinu do 350 kilometara na sat, što znači da biste od Zagreba do Šibenika stigli za manje od sata, a do Rijeke za nešto manje od 30 minuta. Tih 174 kilometra puta od glavnog grada do budućih skijaških terena vlak-metak može prevaliti u 45 minuta, jureći kroz brda, doline i 6,2 kilometra dugačak tunel Tsinghua Park iznad podzemne željeznice na dvije razine. Kada je 1909. godine na istoj liniji izgrađena prva pruga, željeznica se kotrljala gotovo osam sati.

Novi kineski pametni vlakovi dolaze u dvije verzije, standardnoj i olimpijskoj

Izvor: Društvene mreže / Autor: CGTN

'Kineske brze linije nemilosrdno su učinkovite', komentirao je ovu vijest britanski stručnjak za željeznice Mark Smith u magazinu Rail Technology.

Pametni vlak kreće automatski sa stanica i zaustavlja se prema preciznom rasporedu te prilagođava brzinu ograničenjima između postaja. Pruga za njega građena je četiri godine i ima 10 stanica, uključujući Badaling Changcheng u neposrednoj blizini Kineskog zida. Unutrašnjost vlaka prilagođena je sudionicima Olimpijade. Dočekuju ih kabine s velikim prostorom za odlaganje opreme za zimske sportove, unutrašnjost je opremljena prijenosnim sjedalima za putnike u invalidskim kolicima, nasloni sjedala i osvjetljenje reguliraju se dodirom na kontrolnoj ploči, a tehnologija prepoznavanja lica i roboti na postajama pomažu putnicima dijeleći im upute, zbrinjavajući prtljagu i kontrolirajući ih bez pokazivanja osobne iskaznice i putne karte.

Bespilotni putnički vlak samo je najnoviji hit među 2800 ultrabrzih vlakova (HSR) brzine do 350 kilometara na sat, koliko ih je trenutačno u Kini, povezujući 550 gradova u 33 od 34 provincije i prevozeći godišnje 1,7 milijardi putnika. Procvat su doživjeli zadnjih 15 godina koristeći sredstva kineske vlade, posebno novac iz programa ekonomskih poticaja tijekom Velike recesije. Neke od serija nose romantičan naziv, poput 'Hexie Hao' (Sklad) ili 'Fuxing Hao' (Podmladak).

Od 2009., kada je bilo samo 1100 kilometara pruge, do sada je izgrađeno 35.000 kilometara nacionalne mreže, što je čini najdužom i najprometnijom u svijetu. To su dvije trećine ukupnih mreža na svim kontinentima, ali bum se nastavlja - do 2025. Kina planira izgraditi sljedećih 3000 kilometara. U izgrađene kilometre računa se također pruga, točnije vodilica, za najbrži vlak u komercijalnoj upotrebi, Šangajski Maglev. Maglev je tip vlaka koji u pokretu lebdi nad vodilicom pomoću magnetske sile i može razviti brzinu od 430 kilometara na sat. Ali Kinezima to nije dovoljno brzo jer je prošle godine počelo testiranje prototipa koji bi trebao juriti rekordnih 600 na sat. Japanci su to već postigli 2015. lebdeći sa svojim SCMaglevom 11 sekundi 602 kilometra na sat, srušivši time vlastiti raniji rekord.

  • +2

Kineski superbrzi vlak

Izvor: Screenshot / Autor: Screenshot

Iako trenutno najbrži na svijetu, Kinezi nisu bili prvi u komercijalnom korištenju superbrzih vlakova. Prvi su ih uveli Japanci prije više od pola stoljeća, pa dok o njima mnoge zemlje mogu samo sanjati, prvi japanski već su završili u muzeju.

A u kinesko–japanskom nadmetanju ima simbolike vezane za Olimpijske igre: prvi superbrzi vlak u svijetu krenuo je 1964. za vrijeme Olimpijade u Tokiju, a 58 godina kasnije olimpijce u Kini prevozit će bespilotna kompozicija.

S 2765 kilometara mreže Japanci danas ne mogu konkurirati zapadnom susjedu već zato što je Japan manji od Kine. Zato Japanci dokazuju nevjerojatnu točnost: tijekom više od 50 godina povijesti shinkansena (japanski prijevod engleskog naziva bullet train) i 10 milijardi putnika u prometu nije stradala niti je ozlijeđena ijedna osoba. Centralna japanska željeznička kompanija izvijestila je da su superbrzi vlakovi 2016. kasnili 24 sekunde, uključujući kašnjenja zbog nepredviđenih razloga kao što su prirodne nepogode.

  • +18
  • +15

Japanski luksuzni vlak Suite Shiki-shima

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Brza željeznica uvelike je skratila vrijeme putovanja, učinila ga udobnijim i pouzdanijim, preobrazila je japansko i kinesko društvo i gospodarstvo, unaprijedila turizam, transport roba..., nabraja dobrobiti Svjetska banka te nije čudo što ih žele uvesti ili uvode druge mnogoljudne zemlje kao što su Brazil, Vijetnam ili Indija. U Indiji ove godine počinje gradnja 531 kilometra pruge između Ahmedabada i Mumbaija, za što automobilom po grbavim indijskim cestama treba više od devet sati vožnje, a završetak se očekuje koncem 2023.

Interes za superbrze vlakove raste i zbog zaštite okoliša. Oni ga zagađuju neusporedivo manje od zrakoplova ili automobila, jer vlak od Tokija do Osake proizvede jednako ugljičnog dioksida kao jedan automobil.

Ultrabrzi vlak koji vozi na liniji Peking-Šangaj

Izvor: tportal.hr / Autor: The Man in Seat

Ali brzina ima cijenu. 'Treba li svijet slijediti primjer Kine?' pita britanski magazin Rail Technology. Neki od razloga njihova uspjeha leže u tome što su gotovo svi vlakovi, pruge i servisi HRS-a u vlasništvu kineske željezničke korporacije China Railway High-Speed (CRH), pa imaju sigurno zaleđe, kao i to da korporacija radi i gradi na temelju dugoročnih 15-godišnjih strateških planova. Zbog serijske proizvodnje vozila smanjuje im se cijena itd. No krediti su veliki, a porastom duga zaustavljeno je nekoliko projekata. Vlakovi na prugama dugačkim 1200 kilometara jesu konkurentni zračnom i cestovnom prometu, ali ne i na kraćoj pruzi Lanzhou-Xinjiang, kojom prometuje osam vlakova dnevno, a dizajnirana je za njih 320. Cijela mreža u prilično je velikom dugu, piše spomenuti britanski magazin, naročito u vrijeme trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama.

Bez obzira na ovakve primjedbe, projekt autonomnog superbrzog vlaka na relaciji Peking-Zhangjiakou, koji će punim sjajem zasjati na predstojećim Zimskim olimpijskim igrama, doista pokazuje začudnu snagu jedne zemlje. Njegov direktor Jiang Weiping stoga za vladin portal gordo izjavljuje da projekt svjedoči o 'duhu kojim Kina kreće u bolju budućnost'.

10 najbržih na svijetu

Od šangajskog metka i španjolske patke do francuske jureće dvokatnice

Vlak ne može prelaziti ocean kao zrakoplov, ali može biti brz kao on. Putovanje u Europi brže je superbrzim vlakom, nego zrakoplovom. Ima ih u 18 zemalja, od čega ih je 10 u europskima, od Austrije i Francuske do Rusije i Poljske, no Kina ih ima najviše na svijetu. Evo deset najbržih:

1. Shanghai Maglev (431 km/h), u Kini, udaljenost od 37,5 km između šangajske zračne luke i stanice podzemne željeznice prijeđe za sedam minuta - cijena putničke karte: 53 kune.

2. Harmony CRH 380A (380 km/h) u Kini. Na ruti Šangaj-Nanjing vozi od 2010., ima 494 sjedala, VIP salon za razgledanje panorame i poseban vagon-restoran.

3. AVG Italo (360 km/h) u Italiji, vozi na ruti Rim-Napulj. Za udaljenost od 225 kilometara treba mu jedan sat. Stajao je 650 milijuna eura.

4. Siemens Velaro E/AVS u Španjolskoj (350 km/h) udaljenost od Barcelone do Madrida svlada za dva i pol sata.

5. Talgo 350, zvan Patka (350 km/h), vozi na ruti Madrid-Barcelona u Španjolskoj.

6. E5 Series Shinkasen Hayabusa u Japanu (320 km/h), vozi na relaciji Tokio-Aomori, a 716 km prijeđe za dva sata i 56 minuta.

7. Alstom Euroduplex (320 km/h) je serija dvokatnih vlakova kojom upravlja francuska kompanija SNCF te povezuje željezničku mrežu Francuske, Njemačke, Švicarske i Luksemburga. U prometu je od 2011., a istodobno može primiti 1020 putnika.

8. SNCF TGV Duplex (320 km/h) u Francuskoj, u prometu također od 2011. i može primiti 508 putnika.

9. ETR 500 Frecciarossa (300 km/h) u Italiji, vozi na relaciji Milano-Rim-Napulj. Na ruti Rim-Milano vozi ih 28.

10. THSR 700T (300 km/h) na Tajvanu, od 2007. vozi na relaciji Taipei City-Kaohsiung. Nekadašnja četiri sata putovanja skraćena su na 90 minuta.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!