neutralne gospodarske aktivnosti

Kako financirati zeleni plan? U Europskom parlamentu žele da se poštuje samo jedno načelo: Ne nanositi bitnu štetu

  • Autor: I. Ba.
  • Zadnja izmjena 13.11.2020 16:35
  • Objavljeno 13.11.2020 u 15:57
Ilustrativna fotografija

Ilustrativna fotografija

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban/PIXSELL

Parlament je u petak izglasao prijedloge za financiranje prijelaza na održive, ugljično neutralne gospodarske aktivnosti

U neobvezujućoj rezoluciji o Planu ulaganja za održivu Europu i financiranju zelenog plana, koja je donesena s 471 glasom za, 134 protiv i 83 suzdržana, zastupnici su istaknuli da bi jedan od ciljeva Plana ulaganja trebao biti osiguravanje prijelaza s neodrživih na održive gospodarske aktivnosti. Smatraju da bi se zelena tranzicija trebala usmjeriti na smanjenje nejednakosti između država članica i jačanje konkurentnosti te rezultirati otvaranjem održivih radnih mjesta.

Načela ulaganja

Parlament je istaknuo da ulaganja trebaju poštovati načelo „ne nanosi bitnu štetu”, koje se primjenjuje i na okolišne i na socijalne ciljeve kao što je smanjivanje razlike u plaćama među spolovima. Javna ulaganja trebala bi obuhvatiti samo nacionalne i regionalne programe s najvećim potencijalom za postizanje tih ciljeva. Stoga su zastupnici zatražili uvođenje usklađenih pokazatelja održivosti i metodologije za mjerenje učinka, a pri procjeni zadovoljava li ulaganje mjerila za zelenu tranziciju trebalo bi u obzir uzeti i Uredbu o okviru za olakšavanje održivih ulaganja. Osim toga, nacionalni planovi oporavka trebali bi se uskladiti s nacionalnim planovima za energiju i klimu (NECP).

'Potrebna su nam odgovarajuća financijska sredstva za postizanje ciljeva zelenog plana. Da bi ti ciljevi postali trajni, moramo znati kako ih financirati u sadašnjem kontekstu, u suradnji s gospodarstvima i poduzećima EU-a, a ne okrećući se protiv njih. Za ostvarenje tih ciljeva, tijekom sljedećih deset godina moramo mobilizirati 1 bilijun eura. Jasna nam je važnost proračuna EU-a, kohezijske, regionalne i poljoprivredne politike te Fonda za pravednu tranziciju. Naposljetku, smatramo da su nova vlastita sredstva budući izvor prihoda i alat za poticanje ekologizacije na razini EU-a.', rekao je Siegfried MUREŞAN (EPP, Rumunjska), izvjestitelj Odbora za proračune tijekom rasprave prije glasanja.

Eurozastupnici su pozdravili činjenicu da su europski plan oporavka od pandemije i nacionalni planovi oporavka i otpornosti osmišljeni tako da Unija ostvari klimatsku neutralnost do 2050., kako je utvrđeno u propisu o klimi, što obuhvaća i prijelazne ciljeve za 2030. i prijelaz na kružno i klimatski neutralno gospodarstvo.

'Svrha je ovog izvješća omogućiti postizanje naših klimatskih ciljeva. Gradimo most između ambicija i stvarnosti. Postoje četiri stupa: Kao prvo, na sve rashode EU-a mora se primjenjivati načelo „ne nanositi bitnu štetu”. Drugo, monetarne i financijske institucije EU-a moraju osigurati financiranje ciljeva. Treće, trebalo bi postupno ukinuti privatna ulaganja u štetne aktivnosti. I konačno, javni novac mora se trošiti na održiv način. Povrh toga, moramo se boriti protiv izbjegavanja plaćanja poreza kako bismo povećali javne prihode.', rekao je Paul Tang (S&D, Nizozemska), izvjestitelj iz Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku izjavio je tijekom iste rasprave.

Parlament je zatražio i postupno ukidanje javnih i privatnih ulaganja u zagađujuće i štetne gospodarske aktivnosti za koje su dostupne ekonomski održive alternative. No, pritom treba poštovati pravo država članica da same odrede svoju kombinaciju izvora energije, a pri tranziciji na klimatsku neutralnost trebalo bi očuvati jednake uvjete tržišnog natjecanja za poduzeća iz EU-a i njihovu konkurentnost, posebno u slučaju nepoštenog tržišnog natjecanja trećih zemalja.

Financiranje Plana ulaganja za održivu Europu

S obzirom na negativne gospodarske izglede nakon krize izazvane pandemijom COVID-19 upitno je hoće li Plan ulaganja moći mobilizirati bilijun eura do 2030. pa su zastupnici postavili pitanje kako bi novi dugoročni proračun EU-a mogao doprinijeti postizanju njegovih ciljeva. Zabrinuti zbog mogućeg nedostatka zelenih ulaganja na kraju sljedećeg proračunskog razdoblja zatražili su izradu plana za nadomještanje tog nedostatka javnim i privatnim ulaganjima. Istovremeno, zastupnici pozivaju Komisiju da osigura da se novim višegodišnjim financijskim okvirom ne podupire ili ne ulaže u aktivnosti koje bi dugoročno bile štetne po okoliš.

Javna i privatna ulaganja se moraju međusobno nadopunjavati, a privatni sektor ne smije biti istisnut. Zastupnici su pozdravili odluku Europske investicijske banke da od 2025. usmjeri 50 % svojih operacija na djelovanje u području klime i održivosti okoliša. Njihov je prijedlog da banka pritom primjenjuje pristup odozdo prema gore, promiče dijalog javnog i privatnog sektora te koordinira djelovanje s drugim akterima.

Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!