PLANOVI ZA SPAS

Kako bi SDP i HNS zemlju izvukli iz krize?

milanović, pusić

milanović, pusić

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Smanjenje javne potrošnje i osiguravanje investicija, što bi dovelo do otvaranja radnih mjesta i punjenja proračuna, prva su dva poteza koja bi povukli SDP i HNS kad bi preuzeli vođenje vlade

I SDP i HNS ističu da država prije svega mora podmiriti nepodmirene obveze prema tvrtkama. Obje stranke naglašavaju da bi dio ekonomskih mjere koje bi poduzeli odmah, učinke dale do 2013. piše Jutarnji list.

SDP-ova strategija

Ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić uvjerava kako bi SDP da vodi Vladu smanjio proračunske rashode za 5 do 6 milijardi kuna

'Uštede u proračunu na svemu osim na isplati mirovina, plaća, socijalnih davanja, podmirenju kamata i državnih jamstava. Na ostale stavke izvan toga otpada oko 50 milijardi kuna i u njima se može uštedjeti. Na izdacima za zdravstvo može se uštedjeti više od 300 milijuna kuna bez diranja u plaće. Ove godine nema tih reformskih troškova, a izdaci su na razini prošlogodišnjih. Racionalizirali bismo izdatke jedinicama lokalne samouprave namijenjene slabije razvijenim područjima. Zatim, prolongirali bismo kapitalna ulaganja. Dio kapitalnih investicija bi se mogao provesti kroz javno privatno partnerstvo', naveo je Grčić.

Ujedno je pojasnio kako bi riješio pitanje kamata na kredite: 'Kamate na kredite koje moramo vratiti u 2011. bit će milijardu kuna veće od ovogodišnjih i da bismo u proračunu osigurali novac za njih, postojeće proračunske troškove morali bismo smanjili za milijardu kuna. To moramo učiniti kako u 2011. proračunski rashodi ne bi rasli', tvrdi Grčić.

Mjere koje bi se sada poduzele, dodaje, dovele bi do rasta BDP-a od 1,5 posto u 2011., 2,8 posto u 2012. i 3,5 posto u 2013. godini.

'Uveli bismo porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Oni koji vlastitu dobit reinvestiraju u razvoj imali bi porezne odbitke od 30 posto za krupne poduzetnike do 40 i 50 posto za srednje i male poduzetnike. Uveli bismo poticaje za novo zapošljavnje. U prvoj godini, za svakog novog zaposlenog poslodavac bi bio potpuno oslobođen doprinosa, u drugoj godini bi plaćao samo 50 posto doprinosa. Pokrenuli bismo ozbiljno porezno rasterećenje bruto cijene rada kroz smanjenje stope socijalnih doprinosa.

Smanjenje stope doprinosa na rad od 2,5 posto u prvoj godini ostavilo bi gospodarstvu 2,5 milijarde kuna više. Kroz četiri godine rasteretili bismo bruto cijenu rada do 8 posto. Manjak proračunskih prihoda zbog poreznog rasterećenja cijene rada kompenzirali bismo prebacivanjem poreznog tereta s rada na kapital. Uveli bismo poreze ne dividende, udjele u dobiti i kapitalne dobiti, na prodaju udjela u tvrtkama, na špekulativne prodaje zemljišta te na ekstra-imovinu, tj. stambeni i poslovni prostor kojeg vlasnik posjeduje, a ne koristi', pojasnio je Grčić za Jutarnji list.

Iz SDP-a poručuju kako bi uz to pokrenuli projekte u energetici i prometnoj infrastrukturi, a potom i bi se dali i u reformu zdravstva, mirovinskog te socijalnog sustava.

HNS rješenja vidi u energetici, prometu, turizmu i okolišu

HNS bi uveo natjecanje za proračunski novac, za koje bi se lokalne samouprav eborile kvalitetnim mjerama.

'Prebacili bismo sve kapitalne investicije s proračuna na javno privatno partnerstvo. Država nema novca za investicije, ali mora stvoriti pretpostavke da privatni sektor može investirati.'

'Treba hitno pokrenuti razvoj strateških grana koje će imati efekt lokomotive za oporavak ostatka gospodarstva: energetike, prometa, turizma i okoliša. Za njih bi se u 2012. i 2013. moglo povući novac iz fondova EU. Da bi povukla taj novac, moramo u proračunu osigurati sredstva za predfinaciranje i sufinaciranje', kaže Vesna Pusić.

U energetici bi, navodi pokrenuli sustav gradnje malih hidroelektrana jer Hrvatska sada koristi samo 50 posto svoga vodnog potencijala. Poticali bi i gradnju vjetroelektrana i elektrana na biomasu, piše Jutarnji list.

'Hrvatska mora pokrenuti gradnju sustava za pročišćavnje voda, zraka i tla. To znači da moramo pokrenuti prateću industriju i nuditi opremu i drugim zemljama. Upustili bismo se i u modernizaciju postojećih i gradnju novih željezničkih pravaca: pruge od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom, pruge Budimpešta - Rijeka koja će pomoći revitalizacije i riječke luke te pruge Ploče - mađarska granica. U turizmu bismo dizali standarde naših kapaciteta i stavili u funkciju vojne komplekse na atraktivnim lokacijama, a raspisivanjem međunardnih naječaja za koncesiju', dodaje Pusić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi