velika mirovinska reforma

Jesmo li doista samo brojevi? Zašto moramo raditi do 67. godine?

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 19.03.2018 20:02
  • Objavljeno 19.03.2018 u 20:02
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić prošli tjedan rekao je kako će mirovinska reforma biti gotova za nekoliko mjeseci te bi se do kraja godine trebala naći na izglasavanju u Saboru. Detalji reforme koji cure u medije govore o tome da ćemo uskoro raditi do 67. godine života, kako se sprema ukidanje nekih oblika beneficiranog staža te kako će se pooštriti kažnjavanje ranijeg odlaska u mirovinu

Prema postojećim zakonima, produljenje radnog vijeka na 67 godina trebalo bi početi 2038. godine, no reformom se ono predviđa već za 2033. godinu, što će zahvatiti sve rođene nakon 1966. godine. Dodatno, sve generacije rođene nakon 1962. godine nemaju pravo na dodatak od 27 posto uveden nakon što su se mirovine počele računati na prosjeku cijelog radnog vijeka, a ne samo na deset najboljih godina.

Hoćemo li za desetak godina imati zemlju socijalnih slučajeva koji neće imati gdje raditi, a neće imati ni uvjete za mirovinu, upitali smo sindikalista Krešimira Severa, znanstvenika Danijela Nestića s Ekonomskog instituta u Zagrebu i Predraga Bejakovića s Instituta za javne financije.

Nestić napominje kako je Hrvatska u specifičnom položaju u odnosu na druge zemlje Europske unije. Unatoč nepovoljnoj demografiji i povećanju broja umirovljenika, Hrvatskoj ne prijeti eksplozija troškova mirovinskog sustava, ali bi joj se moglo dogoditi da će buduće mirovine biti vrlo male u odnosu na plaće i druge dohotke.

Na tom je tragu i Predrag Bejaković, a za tportal je rekao kako je produljenje radnog vijeka, uz jačanje drugog stupa mirovinske štednje, jedino održivo rješenje za naš mirovinski sustav.

'Mirovine će u odnosu na plaće biti vrlo male, zbog čega se postavlja pitanje kako to popraviti. Predložene mjere su jedan od načina da se povećaju mirovine, ali će ih ljudi morati sami zaraditi i morat će duže raditi. Ako bude snažnija penalizacija, dio ljudi koji ne mora ići u prijevremenu mirovinu duže će raditi. To je prisilan način povećanja mirovina, a da država ne snosi troškove', kazao nam je Nestić.

On misli da bi se reforma mogla malo modificirati tako da dio troška povećanja mirovina podnese i državni proračun:

'Bilo bi jako dobro da se reforma kombinira s dodatkom od 27 posto. Rođeni nakon 1962. godine neće imati pravo na njega, a kada bismo ga proširili, mogli bismo reći da imamo šanse zaustaviti pad mirovina ili ih čak povećati.'

Danijel Nestić smatra da bi bilo jako dobro to da se reforma kombinira s dodatkom od 27 posto

Danijel Nestić smatra da bi bilo jako dobro to da se reforma kombinira s dodatkom od 27 posto

Izvor: Cropix / Autor: Tomislav Kristo / CROPIX

Naš sugovornik smatra da je ljudima privlačno ići što prije u mirovinu, a što nije dobro jer će nam ubrzo početi nedostajati radne snage te će onome tko se rano umirovi trebati dugo isplaćivati mirovinu. No što je s djelatnostima u kojima baš nije realno da će osobe raditi do 67. godine?

'Zakon omogućava prijevremeno umirovljenje. Da, ti ljudi će imati manju mirovinu, ali im ostaje ta mogućnost. Ako čovjek zaista ne može raditi, onda je invalid – ima invalidsku mirovinu. Ako znaju što ih čeka, bilo bi nerazumno da se ne pripreme na mirovinu. Ljudi moraju razmišljati o tranziciji tijekom života', zaključuje Nestić.

  • +6
  • +3

Ministar Marko Pavić mora provesti mirovinsku reformu

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Soban/PIXSELL

Sindikalist Krešimir Sever napominje kako jako velik broj ljudi ne ide u prijevremenu mirovinu zato što im se 'ide', već zato što ih se poslodavci rješavaju. 'Po sadašnjoj penalizaciji, prijevremene mirovine su manje za petinu. Prema novim prijedlozima, penalizacija se diže na četvrtinu. Taj liberalistički duh među poslodavcima gura starije radnike u mirovinu, a zadnjih godina rješavaju se sve mlađih osoba. Sada se kreće u produljenje radnog vijeka. Ako su poslodavcima prestare osobe one sa 63 godine, kako će se tek ponašati prema onima od 67?', pita se Sever.

Dodaje kako će se u dijelu poslova dogoditi da će sami radnici tražiti prijevremeno umirovljenje jer jednostavno neće moći više raditi.

'To je udar na buduće umirovljenike. Protiv toga treba ustati tko god može, sadašnji školarci i studenti, jer to će se njih ticati', kaže naš sugovornik.

  • +34
  • +31

Prosvjed umirovljenika pod geslom Zaustavimo siromaštvo i poniženje u starosti

Izvor: Cropix / Autor: Goran Mehkek / CROPIX

Sever ogorčeno dodaje kako mu je dosta pogleda na svijet u kojem se ljudi svode na brojke:

'Iza svih brojki su ljudi. U Hrvatsku se uvukla filozofija da je čovjek trošak od rođenja do smrti. Razni analitičari govore o trošku rođenja, trošku školovanja, trošku rada, trošku mirovine, pa čak i trošku ukopa. Nitko ne gleda na ono koliko je čovjek radom stvorio i što je ostalo iza njega. Ne misle o velikom broju ljudi koji rade na slabo plaćenim poslovima, a uskoro u starijoj dobi neće moći ni to raditi', zaključuje Sever, uz opasku kako je mirovinska reforma već pripremljena, a sindikate nitko nije ni pozvao na razgovor u Vladu:

'Projekcije govore da mirovine neće imati velik pritisak na hrvatski BDP, a još je premijer Tihomir Orešković 'legao' na preporuke Europske komisije. Njegova vlada nas nije poslušala. Aktualna Vlada nastavila je u istom pravcu', zaključio je.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!