Prema posljednjim podacima koje je objavio HNB, krajem prvog ovogodišnjeg tromjesečja zabilježeno je povećanje javnog duga na godišnjoj i mjesečnoj razini. Koncem ožujka, ukupni javni dug (iskazan prema metodologiji ESA 2010) iznosio je 300,1 milijardi kuna što je za 11,7 milijardi kuna više u odnosu na kraj veljače ove godine
Rast na mjesečnoj razini posljedica je rasta obje komponente javnog duga. Tako je unutarnja komponenta krajem ožujka zabilježila rast za 4,1 milijardu kuna u odnosu na veljaču (2,2%) dok je inozemna komponenta bila viša za 7,6 milijardi kuna (7,2%).
Posljedica ovog rasta kod obiju komponenta je izdanje obveznica na inozemnom tržištu kapitala u ožujku te rasta unutarnjih i inozemnih kredita središnje države.
Povećanje duga na godišnjoj razini prvenstveno je odraz rasta unutarnje komponente javnog duga koja je koncem ožujka ove godine porasla do razine 186,4 milijardi kuna te je zabilježila godišnji rast od 11,1 milijardi kuna (6,4%).
vezane vijesti
Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu (dodatno pogurnuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a) utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga čiji je udio u ukupnom javnom dugu koncem prvog tromjesečja povećan na 62,1% (1,3 postotna boda više u odnosu na lanjski ožujak). Istodobno, inozemna komponenta, uz godišnje povećanje za 908 milijuna kuna (0,8%) krajem ožujka bila je na razini 113,8 milijardi kuna.
'Bez obzira na relativna poboljšanja kretanju javnog duga (koji je rezultirao smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture) visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. U takvim uvjetima, suženi fiskalni prostor za produktivna ulaganja ovisit će o poboljšanju učinkovitosti javne uprave temeljne na strukturnim reformama', pišu RBA analitičari.
