Prema podacima Hrvatske narodne banke uz blagi mjesečni pad od 0,2% bruto inozemni dug Republike Hrvatske na kraju veljače 2017. iznosio je 42 milijardu eura. U odnosu na kraj 2016. bruto inozemni dug porastao je za 350 mil. eura (0,8%) što je uglavnom posljedica rasta obveza središnje banke na stavkama kratkoročnih kredita te dužničkih obveza prema nerezidentnim izravnim ulagateljima i horizontalno povezanim poduzećima
S druge strane podaci za kraj veljače potvrđuju razduživanje prema inozemnim vjerovnicima od strane ostalih domaćih sektora (poduzeća), financijskih institucija i opće države.
Slične trendove odnosno smanjenje bruto inozemnog dug analitičari RBA očekuju do kraja godine pa će uz rast gospodarstva udio bruto inozemnog duga u BDP-u potvrđivati smanjenje vanjske ranjivosti Hrvatske.
Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (dominantno trgovačkih društava) koji čini preko 35 % ukupnog bruto inozemnog duga na kraju veljače iznosio je 15 milijardu eura. Unatoč mjesečnom rastu od 108 milijuna eura (0,7%) navedeni iznos duga u odnosu na kraj 2016. niži je za 133 milijuna eura. Trend razduživanja prema inozemstvu potvrđuju i negativne stope rasta koje su gotovo u kontinuitetu prisutne od travnja 2011.
U odnosu na veljaču 2016. obveze prema inozemnim vjerovnicima trgovačkih društava niže su za 853 milijuna eura ili 5,3%. Razduživanje države prema inozemnim vjerovnicima započelo je početkom 2016., a pad na godišnjoj razini bilježimo od ožujka prošle godine.
Isti trend nastavio se u prvim mjesecima 2017. pa je unatoč blagom mjesečnom rastu od 0,5%, bruto inozemni dug države od 14,8 milijardi eura niži za 970 milijuna eura (-6,2%) u usporedbi s veljačom 2016. Pad u odnosu na kraj 2016. iznosi 55 milijuna eura. Udio bruto inozemnih obveza države u ukupnom inozemnom dugu zadržava se oko razine 35 posto.
Naposljetku najveći pad na godišnjoj razini od čak 27% očekivano bilježe druge monetarne institucije (banke) čije su bruto obveze prema inozemnim vjerovnicima na kraju veljače iznosile 4,4 milijardu eura. Dvoznamenkasti godišnji pad inozemnih obveza ovih institucija bilježi se već dugi niz mjeseci. Banke su se razduživale zbog relativno, jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek skromne potražnje za kreditima.
Analitičari RBA smatraju da se razduživanje banaka primaklo svojem kraju, čime bi se i razina njihove inozemne zaduženosti trebala zadržati na trenutačnoj razini.
Podaci za ožujak 2017. trebali bi pokazati rast bruto zaduženosti Hrvatske zbog činjenice da je u ožujku država izdala međunarodnu obveznicu na europskom tržištu u vrijednosti 1,25 milijardu eura. Međutim već u travnju bila je na dospijeću dolarska obveznica (1,5 milijardu dolara) koja je namirena sredstvima spomenutog izdanja.
