Prema posljednjim podacima Ministarstva financija, dug opće države, koji se sastoji od duga središnje države, lokalne države i izvanproračunskih fondova, na kraju prošle godine iznosio je 177,3 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2011. godine dug opće države porastao je za 21,3 milijardi kuna, odnosno za 13,7 posto
Najveći dio (94 posto) duga opće države čini dug središnje države koji je u prošloj godini porastao za 19,7 milijardi kuna na 165,7 milijardi kuna. Pritom su rastu podjednako pridonijele i domaća i inozemna komponenta. Unutarnji dug je na kraju 2012. dosegnuo 105,4 milijarde kuna, a njegovom rastu od 9,7 milijardi kuna pridonijelo je izdanje druge tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od dvije milijarde kuna i 400 milijuna eura u srpnju.
Inozemna komponenta iznosila je 60,4 milijardi kuna, a rastu od gotovo 10 milijardi kuna pridonijelo je izdanje euroobveznice u travnju. Udio duga opće države u BDP-u dosegnuo je 53,7 milijardi kuna.
Državna jamstva su se u prošloj godini smanjila za 7,8 milijardi kuna (-16,7 posto), na 38,7 milijardi kuna. Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Ukupni javni dug, koji uz dug opće države uključuje i jamstva te dug HBOR-a na kraju je prošle godine iznosio 232,3 milijarde kuna. S obzirom na to da je rast duga opće države djelomično neutraliziran smanjenjem jamstava, ukupni javni dug (dug opće države s jamstvima i HBOR-om) zabilježio je pad od 16,5 milijardi kuna godišnje.
S obzirom na visoke potrebe za financiranjem, u ovoj godini analitičari Raiffeisen banke očekuju nastavak rasta duga opće države za oko 10 posto. S obzirom na nepovoljno vanjsko okruženje i unutarnje strukturne slabosti koje ograničavaju rast BDP-a, u narednim godinama trebalo bi ostvarivanjem primarnih suficita stabilizirati, a potom i početi smanjiti javni dug.
Pritom treba uzeti u obzir da srednjoročno uštede, odnosno rezanje rashoda neće donijeti koristi ako se istodobno ne provedu dubinske i korijenite reforme javnih sustava (obrazovni, mirovinski, zdravstveni, socijalni) i javnih poduzeća radi postizanja više učinkovitosti odnosno stavljanja u službu samog tržišta.
Uz poboljšanje investicijske klime uklanjanjem administrativnih barijera te općenito poboljšanjem poslovnog okruženja uz smanjenje porezne presije stvorile bi se pretpostavke za više stope gospodarskog rasta pa bi se nakon stabilizacije omjer javnog duga u BDP-u mogao početi smanjivati. U sadašnjim projekcijama, unatoč usporavanju dinamike rasta javnog duga, to se neće dogoditi ni do 2016.
Tad bismo prvi put nakon 2008. ostvarili primarni suficit (iznad jedan posto) te uz nominalnu stopu rasta od preko četiri posto i prosječni trošak financiranja od 5,5 posto stabilizirali udio javnog duga s jamstvima u BDP-u, nakon čega se očekuje tendencija njegova laganog pada.
