Podsjetimo, ranije najavljene antiinflacijske mjere odnosile su se na povećanje paušalnog oporezivanja obrtnika i turističke djelatnosti te na uvođenje poreza na prekomjerne bruto profitne marže i ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike.

'Uvođenje poreza na prekomjerne bruto profitne marže odnosi se na 2026. godinu. Riječ je o srednjim i velikim poduzetnicima ako ostvaruju više od 50 posto prihoda u Hrvatskoj. Radi se o 1800 subjekata, a stopa je 50 posto, kako smo najavili.

Logika uvođenja ove mjere je da oni koji su neopravdano podizali bruto profitne marže u 2026. godini, u odnosu na 2023., 2024., i 2025. godinu, budu oporezivani s 50 posto. Ako dolazi do prelaska praga od 15 posto, prekomjerna marža bit će oporezivana stopom od 50 posto. Ako ne dođe do prelaska praga, ostaje uobičajena stopa od 18 posto', objasnio je Tomislav Ćorić.

Dodao je da se povećanje imovine ili troškovi amortizacije ne uključuju u porezno opterećenje, odnosno neće se gledati kao prihod pri utvrđivanju poreza na prekomjerne bruto profitne marže.

'Uvođenje ovog poreznog oblika ima prije svega preventivni karakter, a najavljen je u mjesecu svibnju za ovu godinu. Dakle svi oni koji su u prvih pet mjeseci povećali profitne marže imaju priliku korigirati ih do kraja godine i izbjeći oporezivanje', pojasnio je Ćorić.

Za većinu paušalista ništa se ne mijenja

Promjena je bilo u paušalnom oporezivanju obrtnika. Ćorić je pojasnio da se za paušaliste s prihodima do 40.000 eura neće ništa promijeniti, kao ni za obrtnike koji se bave većinom registriranih usluga i proizvoda.

'Inicijalni prijedlog je nešto izmijenjen. Do 40.000 eura prihodi ostaju isti kakvi su bili. Nema nikakvog povećanja poreznog tretmana. U razredima od 40 do 50 tisuća eura, odnosno više od 50.000 eura, doći će do smanjenja priznatih izdataka i korekcija poreza.

Za one od 40 do 50 tisuća eura smanjuju se priznati izdaci, a povećavaju se doprinosi, pa ukupna razlika poreznih davanja iznosi 1350 eura. Za razred od 50 do 60 tisuća eura uvećanje budućih poreznih obveza je oko 3000 eura na godišnjoj razini', rekao je Ćorić i dodao da nakon tih izmjena hrvatski porezni sustav ostaje jedan od 'najfavorabilnijih' u EU-u.

Smanjenje razlika

Dodao je kako je cilj ove mjere smanjiti porezne nejednakosti između paušalnih obrtnika i onih koji se bave nesamostalnom djelatnošću, osobito ako im paušalni obrti koriste za prikrivanje nesamostalnog rada. Zbog toga će mjerama biti obuhvaćeno samo 16,6 posto paušalnih obrtnika.

'Nakon što smo digli stopu ulaza u sustav PDV-a, pristupilo je 15.000 obrtnika, ove godine smo imali 10.000 novih, a od trenutka predstavljanja ovog modela imali smo novih 1750 ulazaka obrtnika. To sve govori o anketama koje govore o tome da će se svi obrtnici paušalisti povući jer ih se zakida i ne znam što. Ovo je statistika, a do kraja godine očekujemo 20.000 novih obrtnika', dodao je.

U odnosu na ranije predložene izmjene paušalnog oporezivanja u turizmu, promjena neće biti. Tako će se povećati porezna davanja u jedinicama lokalne samouprave koje po svojoj turističkoj razvijenosti spadaju u prvu i drugu skupinu.

'Odgovornost je uvijek na Vladi i ministarstvima, ali u kontekstu oporezivanja svi trebaju uzeti u obzir o kojim je svotama riječ. Napravite analizu, pa da vidimo koji su to izdaci za jedan krevet ili jedan apartman, koji se iznajmljuje za 150-200 eura dnevno, a mi ga oporezujemo sa 150 eura godišnje', istaknuo je Ćorić, osvrnuvši se i na navode Udruge Glas poduzetnika da će krenuti u prosvjede ako se ova mjera ne ukine.

Ništa se neće promijeniti ni za umirovljenike. To znači da će se njima ukinuti porez na dohodak, koji trenutno plaćaju na iznose mirovine veće od 600 eura.

'Kako su umirovljenici skupina koja je najviše pogođena inflacijom, a činjenica je da je riječ o 541.000 ljudi, omogućili smo da se oko 180 milijuna eura prelije u njihove džepove', rekao je Ćorić te obećao s jedinicama lokalne samouprave pronaći nove modalitete punjenja proračuna, s obzirom na to da je porez na dohodak njihov prihod.

Neopravdana poskupljenja

Istaknuo je da mjere paušalnog oporezivanja čine 0,1 posto BDP-a te da se one donose zbog povećanja pravednosti u poreznom sustavu i smanjenja razlike pri oporezivanju paušalnih obrta u odnosu na nesamostalni rad.

'Cijene njihovih usluga se ni dosad nisu ravnale prema poreznom tretmanu nego po potražnji, osim u segmentu cijena goriva i drugih dijelova poslovanja. Ostatak se temeljio na maržama, naročito u turizmu, što smatramo neopravdanim', objasnio je Ćorić, dodajući da očekuje kako će podaci o inflaciji za lipanj, koji će biti objavljeni u petak, biti povoljni, odnosno da bi mogla biti niža.

Stoga se osvrnuo i na najave prijevoznika da će zbog novog poskupljenja goriva morati podići cijenu svojih usluga.

'Tezu poskupljenja dobara i usluga uslijed povećanja cijena goriva razumijem, ali nisam siguran da je to opravdano na temelju dvotjednog skoka cijena. Sad se događa značajan pad cijena na međunarodnim tržištima u odnosu na protekla dva tjedna. Intervenirat ćemo kroz trošarine i marže, ali to je neizbježno. Vjerujem da naredni tjedni donose deeskalaciju, što će uzrokovati pad cijena goriva. Nisam vidio da su svi smanjili cijene u proteklim tjednima, dok je gorivo bilo niže. Nisam čuo da bi utjecaj cijena na međunarodnim tržištima, a potom i cijena goriva, doveo do poskupljenja za dva tjedna', rekao je ministar i otkrio koliko je ostalo prostora za intervencije.

'Za dizel smo iskoristili sav prostor koji imamo. Za benzin imamo nešto mjesta. Ostaje nam samo smanjenje europskih trošarina. Tražili smo derogaciju i dobili smo je. Ona će početi vrijediti od kolovoza i možemo računati na nju za šest mjeseci. Ona je 20, 21 cent, no to ćemo iskorištavati samo ako zaista bude potrebe s obzirom na situaciju na Bliskom istoku', zaključio je Ćorić.