Nitko nije spreman na rizik grčkog izlaska iz EU – Europska središnja banka (ECB) potvrdila je to krajem ožujka povećanjem hitne pomoći za likvidnost grčkim bankama, a političko rješenje bit će donijeto, samo za to treba vremena, poručuje Christopher Dembik, ekonomist Saxo banke.

'Stvarni krajnji rok za Grke je 20. srpnja kada država mora ECB-u platiti 3,5 milijardi eura, a do tada je Grčka u stanju ispunjavati financijske obaveze. Rezervu uvijek imaju u 87 milijardi eura financijske imovine u grčkim javnim tvrtkama i bankama, a iako se radi o brojkama iz izvješća iz rujna 2014. što znači da je iznos deprecirao proteklih mjeseci, ipak je dovoljno za plaćanje MMF-u u nadolazećim tjednima', komentira Dembik.

Kratkoročno gledano, najizgledniji scenarij je labavi dogovor u formi manjih zajmova s odgađanjem socijalnih obećanja grčke Vlade kako bi dobili na vremenu. Dogovor može uključivati i odgodu dospijeća duga do 50 godina s nametanjem kontrole kapitala kako bi se izbjeglo povlačenje novaca iz banaka.

Naime, povlačenje novaca se i dalje nastavlja i u ožujku je doseglo 2,5 milijarde eura što je ipak manje nego u veljači. Ukupno je 22,3 milijarde eura povučeno iz grčkih banaka od početka ove godine što je značajan iznos, no ipak predstavlja samo sedminu vrijednosti depozita iz siječnja ove godine.

'Dogovor zapravo nije nešto što može riješiti grčku krizu jer je njihov dug neodrživ. Kreditori najčešće spominju odgodu naplate sve do 50 godina kao rješenje, ali to neće umanjiti vrijednost duga i ne daje vladi dovoljno fleksibilnosti u poticanju ekonomskog rasta. U takvoj situaciji, Grčka je gotovo osuđena na propast i razdoblje štednje u čitavom desetljeću', misli Dembik.

Za novi početak, Grčkoj je potrebna vlastita katarza, pojašnjava. Svima je jasno da je jedini izlaz restrukturiranje duga, ali politički je osjetljivo sada o tome razgovarati.

Ta tema može doći na red za možda dvije ili tri godine nakon što se održe ključni izbori, oni u Španjolskoj (2015.) te Francuskoj i Njemačkoj (2017.), ističe analitičar danske investicijske banke i pojašnjava da bi u savršenom svijetu rezanje duga trebalo biti oko 50 ili 60 posto, ali ni jedna EU članica nije spremna prihvatiti toliki gubitak te je puno vjerojatnije rezanje od oko 30 posto, što može biti dovoljno Grčkoj i njezinim kreditorima.

'Povlačenje iz EU čini se kao najmanje loše rješenje za završetak grčke drame koja predstavlja rizik za europski gospodarski oporavak' zaključuje Dembik.