Hrvatska ima više charter plovila od Grčke, ali ostvaruje nižu cijenu tjednog najma po plovila, te je uz visoke troškove vezova u tom segmentu u 2025. imala i neto gubitak od 34,7 milijuna eura, zbog čega bi cilj u tom segmentu morao biti veći prihod po plovilu i gostu, a ne samo više plovila, ističe se u Fokusu tjedna HUP-a.
Fokus tjedna Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) uz ostalo nastavlja se na ovog tjedna objavljenu Plavu knjigu nautike HUP-a u kojoj se analizira poslovanje nautičke industrije u Hrvatskoj, uključujući i charter segment ili najam plovila, uz poruku kreatora tog Fokusa glavnog ekonomista HUP-a Hrvoja Stojića da "u charteru veličina flote ne znači profitabilnost".
To potvrđuje i primjer prosječne tjedne cijene najma po plovilu u Hrvatskoj i Grčkoj, koja je 2.859 naspram 3.682 eura.
Hrvatska ima oko 3.760 plovila, a Grčka manje, 2.540, pri čemu je prihod po plovilu manji u Hrvatskoj, te je 2025. charter ukupno završio s neto gubitkom, dok je izvoz iznosio 95 milijuna eura, prihod po zaposlenom 242,4 tisuće eura, s udjelom investicija u poslovnim prihodima od 31,5 posto, navodi se u Fokusu tjedna HUP-a.
Usporedba s Grčkom pokazuje da ključni problem nije duljina sezone ni popunjenost, nego niža ostvarena cijena i viši troškovi poslovanja, jer je primjerice, kako stoji u Fokusu, vez za plovila duljine od 10 do 15 metara u Hrvatskoj i dvostruko skuplji nego u Grčkoj, uz dodatak od 15 do 20 posto na godišnju cijenu veza za charter plovila.
vezane vijesti
Veća vrijednost po plovilu i gostu
"Razvoj chartera mora se temeljiti na većoj vrijednosti po plovilu i gostu, a ne toliko na daljnjem rastu flote. To traži cjenovno konkurentnije i dostupnije vezove, razvoj premium i tzv. crewed chartera ili najma plovila posadom, kao i dulje plovidbene programe, kvalitetniju predsezonu i posezonu, transparentnu kategorizaciju usluga, bolju zračnu povezanost i sadržajniju ponudu na kopnu", ističe glavni ekonomist HUP-a.
Posebnim potencijalom za razvoj vidi u megajahtnom charteru, u kojem Hrvatska drži oko 12 posto tržišta, uz procijenjenu mogućnost osvajanja 5 do 6 postotnih bodova, a za takav iskorak nisu dovoljne samo marine i vezovi, nego cjelovit premium destinacijski ekosustav s vrhunskim hotelskim brendovima, gastronomijom, luksuznom maloprodajom, zabavom i drugim uslugama visoke dodane vrijednosti.
"Nautički gost ne kupuje samo najam plovila, nego cjelokupno iskustvo destinacije. Zato visoka cijena sama po sebi nije problem ako je prati odgovarajuća kvaliteta infrastrukture, usluge i doživljaja. Hrvatska se mora odmaknuti od percepcije skupe destinacije prema prepoznatljivoj premium destinaciji koja opravdava cijenu kvalitetom i vrijednošću za novac. Ključ uspjeha više nije koliko plovila imamo, nego koliko vrijednosti svako plovilo i svaki gost ostavljaju hrvatskom gospodarstvu", poručuje Stojić u Fokusu tjedna HUP-a.
