BDP je u prvom kvartalu ove godine usporio rast na 2,9 posto godišnje (nakon 3,9 posto u 2024.) uslijed znatno sporijeg rasta osobne potrošnje, dok bi bez doprinosa potrošnje države (+5,8 posto) rast BDP-a bio bliži 1,5 posto.

Kupovna moć je rasla na snažnom realnom rastu plaća, zapošljavanju i potrošačkim kreditima, ali je rast potrošnje (+1,7 posto) ipak bio više nego tri puta niži nego lani, a prije svega pod utjecajem bojkota trgovina te kasnijeg Uskrsa. Investicije su prepolovile (na +4,5 posto) dinamiku rasta u odnosu na prošlu godinu, što odražava usporavanje građevinarstva s visoke baze i neizvjesnosti u vanjskom poslovnom okruženju (ne samo po pitanju trgovinskih tenzija već i iščekivanjima poduzetnika u pogledu deregulacije poslovanja u Europi), iznosi podatke Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

Industrijska proizvodnja bilježi oporavak naročito u energetskom sektoru te dijelu kapitalnih dobara. Inozemna potražnja pogurala je rast robnog izvoza na čak 11,6 posto godišnje. Naime, uoči uvođenja američkih carina mnogi su europski izvoznici nastojali proknjižiti izvezenu robu po nižim carinama.

Solidan realni rast

'U drugom kvartalu i dalje očekujemo solidan realni rast BDP-a oko 2,5 posto s obzirom na to da osobna potrošnja i dalje ostaje oslonac rasta, potaknuta snažnim rastom plaća u javnom sektoru, boljom turističkom predsezonom, ubrzanjem rasta kredita tvrtkama i jačanjem građevinskih aktivnosti', poručuju poslodavci.

Stabilizacija u europskoj industriji na krilima ulaganja u obranu i infrastrukturu uz male pomake u deregulaciji poslovanja je dobrodošao poticaj za re-industrijalizaciju kontinenta, no u međuvremenu očekuje se negativni utjecaj carinskih ratova na rast europskog izvoza na razini jednog postotnog boda u naredne dvije godine. Zbog neizvjesnosti koju proizvode carine, očekuje se negativni utjecaj na investicije europskih ekonomija do dva postotna boda.

'Procjene rasta BDP-a u 2025. godini smo blago snizili na 2,5 posto (s 2,7 posto) na temelju određenog pogoršanja izgleda rasta u euro području za oko 0,5 postotnih bodova, dok fiskalna ekspanzija, robusno tržište rada i graditeljstvo i dalje snažno podržavaju agregatnu potražnju. Hrvatska će u 2026. godini sve više dijeliti ekonomsku sudbinu euro područja u kojem analitičari kontinuirano ‘režu’ prognoze rasta BDP-a na svega jedan posto ili niže', poručuju iz HUP-a.

Procjenu rasta u 2026. godinu snizili smo na 2,5 posto s tri posto zbog nepovoljnog utjecaja temeljnih globalnih trgovinskih politika, smanjenja fiskalnog impulsa te hlađenja tržišta rada. Iako investicije ostaju podržane rekordnim priljevom iz EU fondova na neto razini od 3,5 posto BDP-a godišnje te investicijama međunarodno-integriranih tvrtki u produktivnost, na privatne investicije nepovoljno djeluju lošiji realni uvjeti financiranja, neizvjesnost u okruženju te sporiji rast kredita tvrtkama, nastavljaju poslodavci.

Ciljano privlačenje investicija

Hrvatska mora ciljano privući investicije u djelatnosti koje stvaraju višu dodanu vrijednost. Alat za to je Zakon o poticanju ulaganja koji mora biti konkurentan i poticati ulaganja u istraživanje i razvoj, a to znači povećanje subvencija, delimitiranje iznosa potpore, daljnju deregulaciju te internacionalizaciju kroz lance vrijednosti.

Hrvatska u investicijama zaostaje za prosjekom EU te ekonomijama CEE regije. Reforma Zakona o poticanju ulaganja dobiva između ostalog na važnosti zbog uvođenja globalnog minimalnog poreza na dobit od 15 posto zbog kojeg sustav poreznih poticaja za ulaganja gubi smisao pa treba tražiti rješenja. Primjeri iz Poljske, Belgije i Irske pokazuju da je moguće izmijeniti postojeći domaći zakonodavni okvir tako da se poticaji preoblikuju u kvalificirane porezne kredite ili u sustave izravnih novčanih potpora uz kraće razdoblje refundacije, čime se osigurava da poticaji zadrže svoju inicijalnu svrhu, a i dalje budu u skladu i režimom EU.

Samo profitabilne tvrtke mogu snažno investirati u produktivnost i na održiv način dizati primanja zaposlenih. Suprotno uvriježenim stavovima u javnom prostoru, međunarodno usporediva bruto profitabilnost naših tvrtki je, unatoč poboljšanju zadnjih godina, i dalje 25 posto niža od prosjeka CEE regije te čak 55 posto niža od prosjeka EU.

Manji porezni klin

S obzirom na to da u idućim godinama očekujemo usporavanje rasta produktivnosti i to po stopi nižoj od prosjeka CEE regije, a da carinski ratovi dodatno podižu neizvjesnost, fokus ekonomske politike morao bi biti jačanje konkurentnosti privatnih tvrtki. Unutarnju devalvaciju treba nastaviti kroz porezno i administrativno rasterećenje poslovanja te konkurentnije cijene energenata za tvrtke.

HUP se snažno zalaže za manji porezni klin na srednje i više plaće odnosno da se porezni teret tih primanja izjednači s prosjekom CEE regije, niže parafiskalne namete, daljnju supstituciju prihoda od poreza na rad porezima na turistički najam, ali i širenje porezne baze i jednostavniji porezni sustav. Na razini 167 posto prosječne plaće (srednja razina primanja), Hrvatska je u periodu od 2021. do 2024. povećala porezni klin za 1,2 postotnih bodova (pb) na 43,5 posto, znatno više u odnosu na prosjek EU (+0,2 pb). Među zemljama koje su istodobno najviše smanjile porezni klin na toj relativnoj razini primanja ističu se susjedne Mađarska i Austrija (po -2,0 pb), Njemačka (-1,7 pb) te još Finska, Švedska i Portugal. Reformama na ponudbenoj strani valja olakšati investicije u energetske kapacitete, nastaviti fleksibilizaciju tržišta rada, proizvoda i usluga, uskladiti obrazovne programe s tržištem rada, restrukturirati državnu administraciju i poduzeća te olakšati uvjete poslovanja.