Zaposlenost nikad veća, nezaposlenost nikad manja - uz jedan od najbrže rastućih BDP-a u Europskoj uniji. To je gotovo neizostavan niz podataka koje vladajući u posljednje vrijeme često ističu govoreći o uspjesima u svome mandatu. S druge strane, brojni ekonomisti upozoravaju da je sve to ostvareno mahom novcem iz fondova EU-a, što je financijski izvor koji neće još dugo trajati.

No dio domaćeg makroekonomskog uspjeha može se zahvaliti i izravnim stranim ulaganjima u naše gospodarstvo. To se ponajprije ogleda u otvaranju poslovnih prostora i tvorničkih postrojenja velikih inozemnih tvrtki i globalnih brendova. Pritom je važno podržavati i transformaciju industrije jer ona sve više ide prema digitalnom te istraživanju i razvoju novih tehnologija.

Upravo je o tome bila riječ na konferenciji 'Kako potaknuti transformaciju industrije i privući ulaganja?' U svojoj uvodnoj riječi, ministar gospodarstva Ante Šušnjar naglasio je što je Hrvatska postigla po tom pitanju u tom razdoblju.

'Kad govorimo o investicijama, govorimo o dugoročnom povjerenju u ljude i sustav. Hrvatska je proteklih godina potvrdila poziciju pouzdane i stabilne destinacije. Od 1990. do kraja 2024. realizirano je 53,7 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Iza tih brojki nalaze se konkretni rezultati, nove tvornice, nova radna mjesta, zajednice koje se razvijaju i obitelji koje grade svoju budućnost u Hrvatskoj. Investicijska se klima postupno, ali sustavno unapređuje. Bilježimo stabilan rast stranih ulaganja - 4,3 milijarde eura u 2021., 3,7 u 2022., 3,1 u 2023. i 4,3 milijarde eura u 2024. godini. Hrvatska ulagačima postaje privlačna kao tržište, ali i kao partner u razvoju', rekao je Šušnjar, dodavši da neke velike inozemne kompanije najavljuju prebacivanje svojih sjedišta upravo u našu zemlju.

Pozitivan primjer zakočen regulacijom

Među uspješnim primjerima je British American Tobacco (BAT), jedan od predvodnika duhanske industrije u svijetu, a koji je od preuzimanja bivše Tvornice duhana Rovinj investirao više od 700 milijuna eura u Hrvatsku. Tako, uz tvornicu cigareta i bezdimnih proizvoda u Kanfanaru, imaju dva logistička huba u Rijeci i Virovitici te razvijen sustav proizvodnje duhana u Slavoniji i Baranji.

Glavni direktor BAT-a Adria, Zvonko Kolobara, istaknuo je da kompanija u Hrvatskoj zahvaljujući novim ulaganjima podiže proizvodnju, posebice bezdimnih proizvoda, nastalih istraživanjem i razvojem manje štetnih alternativa klasičnim cigaretama, te zapošljava 1500 ljudi, uz podršku za više od 6000 radnih mjesta u povezanim sektorima. Nije propustio spomenuti ni to da je samo zahvaljujući aktivnosti riječkog huba, preko kojeg je lani distribuirano 60 milijuna uređaja za bezdimno pušenje na 41 tržište diljem svijeta, državni proračun u protekle dvije godine uprihodio 16 milijuna eura.

'Važno je povoljno investicijsko okruženje. Brzina transformacije ne ovisi o ulaganjima u proizvode i tehnologije, niti je dovoljan poticaj, nego je bitno kako vlasti reguliraju naše proizvode, prepoznaju li one da su naši proizvodi manje štetni i vide li priliku da tim bezdimnim proizvodima smanjimo pušenje. To u Hrvatskoj nije tako. Bezdimni proizvodi su tretirani kao i obične cigarete', naglasio je Kolobara, načevši temu potencijalnih prepreka u transformaciji domaće industrije, ali i atraktivnosti domaće ekonomije stranim ulagačima.

'Prijenos znanja diže privlačnost'

Znanstvena savjetnica Ekonomskog instituta u Zagrebu, Maruška Vizek, pritom je naglasila da rast domaćeg gospodarstva od tri posto godišnje nije održiv na dulji vremenski rok, pogotovo u uvjetima koji trenutno vladaju na našem tržištu.

'Nama trebaju pretproizvodni i postproizvodni poslovi, logistika, marketing, distribucija, sve što prati proizvodnju visoke dodane vrijednosti. Traženje talenata, obrazovanje, prijenos znanja dižu privlačnost', ustvrdila je.

Doduše, ministar Šušnjar je naveo da čak tri zakona definiraju brojne mjere i poticaje koji služe privlačenju investicija u domaće gospodarstvo, napose u segmentu istraživanja i razvoja (gdje još uvijek ulažemo premalo sredstava, op.a.), a njegov državni tajnik Bojan Batinić podsjetio je da su podignuti maksimalni pragovi za investicije, ali i potpore za zapošljavanje i kapitalne investicije, uz operativnu podršku svakoj pojedinoj tvrtki koja se prijavi za ulaganje u Hrvatsku.

'Kroz Zakon o poticanju ulaganja omogućujemo poticaje za projekte visoke dodane vrijednosti, a tu leži ključ za povećanje zaposlenja i izvoza. Poseban fokus stavljamo na privlačenje ulaganja koja osiguravaju transfer znanja, novih tehnologija i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta. Atraktivni su IT sektor, farmaceutika, automobilska i prehrambena industrija. Poduzetnici mogu koristiti 55-75 posto poticaja, ovisno o svojoj veličini. Ulaganjem u visoke tehnologije stvaramo mogućnost za dugoročni rast te osiguravamo da učinci budu ekonomski, društveni i ekološki', naglasio je Šušnjar.

Posla ima još

No posla još ima. 'Gospodarstvenici se suočavaju s nedostatkom radne snage, osobito visoko educirane radne snage, a suočeni smo s uvozom strane radne snage, što nam predstavlja izazove po pitanju smještaja, edukacije i integracije tih radnika. Dolazimo do sezonalnosti naše ekonomije, previše ovisne o turizmu i uslugama, a želimo je pokrenuti u smjeru proizvodnje i stvaranja dodane vrijednosti.

U posljednjih nekoliko godina suočavamo se sa značajnim rastom troška rada. Kad znate da je minimalna plaća u 12 mjeseci rasla za 35,5 posto i kad znate da ne postoji sektor koji može dići produktivnost za 35,5 posto u godini dana, onda je jasno da gubimo produktivnost, ali i konkurentnost. Bilo bi idealno da trčimo brže od drugih, ali nemamo visoko konkurentne industrije i trebamo raditi na povećanju konkurentnosti i produktivnosti. Moramo tu biti bolji od drugih', istaknula je direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber.

U slučaju BAT-a teško je reći da imaju problema s konkurentnošću kad su jedan od najvećih proizvođača duhanskih proizvoda na svijetu. No direktorica HUP-a upozorila je na probleme s regulativom. Naime bezdimni proizvodi, poput vrećica s duhanom ili e-cigareta, uopće nisu prepoznati, a samim time ni regulirani Zakonom o duhanskim proizvodima.

'U slučaju regulative duhanskih proizvoda, vidjeli smo podršku svih sektora i očekujemo da se to pitanje riješi u vrlo kratkom razvoju. Nevjerojatno je da Zakon o duhanskim proizvodima ne prati razvoj industrije i to što se prodaje na našem tržištu. Za porast investicija važan je stabilan, siguran i dugoročno nepromjenjiv regulatorni okvir. Kad investirate po poslovnom planu koji se razvija za sljedećih pet do sedam godina, želite znati koliki je povrat investicije. Investitori vole vidjeti da će im se taj plan ispuniti', naglasila je Weber.

Promjena regulatornih paradigmi

A taj regulatorni okvir prilagođen je u velikoj mjeri onome u Europskoj uniji, što i ne čudi, jer Hrvatska je 12 godina jedna od zemalja članica. No dolaskom nove američke administracije počeo se mijenjati i pogled na regulativu u gospodarstvu.

'Nova američka administracija inzistira na deregulaciji, ne samo u SAD-u, već se agresivno zalaže za deregulaciju i unutar EU-a. Amerikanci i Europljani imaju posve drugačiji pristup regulaciji poslovnog okruženja. Amerikanci puštaju da se neuspjesi dogode i onda idu regulirati, a EU je prereguliran jer ne dopušta nikakav rizik, pa se tu inovacije guše. Amerikanci guraju tu agendu s vraćanjem proizvodnje te smatraju da je smanjenje administrativnog opterećenja jedan od vidova vraćanja proizvodnje.

Europska komisija prepoznala je to da je prereguliranost postala repelent za daljnje investicije. Već vidimo najave da se kreće u smanjenje regulative. EU je dosad bio nesklon sektorskim politikama i sve je bilo uređeno tako da svi imaju iste prilike, iste uvjete za razvoj. Vidimo sad da su neki sektori strateški, da ih želimo imati ovdje. Možemo očekivati puno očitije investicije u pojedine sektore da bi se zadržala konkurentnost na europskom nivou', istaknula je Vizek.

Ostvarivanje ciljeva

Zadržavanje konkurentnosti, smatra pak Weber, treba jačati jer se čini da Europa u tom pogledu gubi korak, naročito u usporedbi s Azijom i SAD-om. Dodala je da ne vidi najavljeno smanjenje regulative za 25 posto na europskoj razini, iako se zajedničkom tržištu, a time i gospodarstvu, otvaraju nove prilike upravo kroz istraživanje, razvoj i jačanje konkurentnosti.

'Sigurno Europa ima veliku priliku ako konačno shvati da je ključno osigurati konkurentnost i opstanak industrije, uz reindustrijalizaciju s naglaskom na industrije visoke dodane vrijednosti te zadržavanje visokokvalificirane i kompetentne radne snage. U ovim vremenima EU ima priliku okrenuti se sebi i nastaviti rasti ulažući u radna mjesta i visokokvalificirane ljude', naglasila je šefica HUP-a.

No zaključak cijele konferencije je i da bi Hrvatska trebala poći tim putem te konačno dostići zemlje poput Poljske, Češke ili Slovačke. 'Ako se sjetimo gdje smo bili prije 30 godina i da nam je tada netko rekao da ćemo ovako živjeti, nitko nam ne bi vjerovao. Vratimo se 15 godina unazad. Da nam je tada netko rekao da ćemo danas biti ovdje, rijetki bi povjerovali.

U današnjem trenutku, u ovom okruženju u kojem se nalazimo i s ovoliko prilika, nemamo isprike za to da u sljedećih 10 godina ne ostvarimo bilo koji cilj koji si zacrtamo. Da smo malo, kompaktno, uslužno orijentirano tržište s naglaskom na stvaranje dodane vrijednosti, a to si možemo priuštiti. Sad nema prepreke ni na političkoj razini jer u sljedeće tri godine nema izbora i tu treba poboljšati poslovnu i investicijsku klimu, inovacijski sektor te demografiju i pametno privlačenje radne snage', zaključila je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.