Stižu optimistične prognoze Europske komisije. Kažu - rast će nam kupovna moć i plaće, a rast cijena trebao bi konačno usporiti. Hrvatskoj u ovoj godini komisija predviđa rast BDP-a od 3 cijelih 2 posto, a u idućoj 2 cijela 9 posto. Veći rast BDP-a u Europskoj uniji imat će Malta, Danska, Irska i Poljska. Što se tiče inflacije - cijene bi konačno mogle usporiti i to do 2026. godine na 2 posto. Kada se usporedimo s drugim zemljama veću inflaciju imat će Rumunjska, Mađarska, Slovačka, Estonija i Bugarska
Ministar financija Marko Primorac rekao je da su procjene Europske komisije pokazale upravo ono što je bio cilj Vlade.
'To je u narednom razdoblju osigurati i dalje višestruko veću stopu rasta gospodarstva RH u odnosu na prosjek EU i Eurozone. Što se tiče inflacijskih pritisaka, tu isto tako, sukladno našim očekivanjima, dolazi do smanjenja očekivane stope inflacije. To je također dobro. Postoje dva glavna indikatora - jedno je indeks potrošačkih cijena koji mjeri RH, a drugo je harmonizirani indeks koji pokazuje Europska komisija. Tu smo također zadovoljni s trendom usporavanja inflacije i nadamo se da će se taj trend očuvati, odnosno nastaviti u smislu smanjenja inflacijskih pritisaka', rekao je Primorac.
Prognoza Europske komisije u praksi znači da bi nam trebala rasti kupovna moć, kao i plaće, a da bi cijene trebale usporavati. Što na ove prognoze kažu poslodavci i hoće li usporavanje inflacije pratiti rast plaća, za RTL Danas otkrio je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
vezane vijesti
'Hrvatska će i dalje imati jednu solidnu stopu rasta, no ona će ipak biti niža. Među glavnim razlozima zašto bi ona trebala biti niža je i dalje vrlo slab oporavak u europodručju zbog carinskih ratova. Ono što također očekujemo u narednom razdoblju je slabljenje fiskalnog impulsa od strane države nakon svih ovih izbora koje smo imali zadnje dvije godine.
Dakle, javna bi potrošnja trebala imati manji obol po pitanju pokretanja rasta. Što se tiče tržišta rada, ono bi u Hrvatskoj i dalje trebalo ostati relativno robusno budući da rast zaposlenosti od oko tri posto je značajno veći u odnosu na 0,5 posto na istoku Europe', rekao je Stojić pa se osvrnuo na plaće.
'Plaće bi ove godine trebale rasti oko 8,5 posto, što je i dalje među najvećim stopama rasta među članicama EU-a. To dolazi nakon prošle godine kada je Hrvatska bila apsolutni rekorder prema realnom povećanju medijalnog dohotka od čak 22 posto', kazao je Stojić.
Upitan je i je li izgledno da inflacija do 2026. bude na oko dva posto.
'U osnovnom scenariju bi se inflacija trebala smanjivati, odnosno njena godišnja stopa bi trebala usporavati i u sljedećim godinama - tamo u 2026. prema 2,5 posto. Međutim, treba biti svjestan da svi rizici po pitanju inflacije nisu još zanemarivi. Carinski ratovi i rekonfiguracija globalnih lanaca vrijednosti će utjecati na rast uvoznih cijena. Znamo da Hrvatska puno toga uvozi, a u Hrvatskoj je i dalje snažan rast plaća na pomolu, pogotovo ako ga stavimo u odnosu na rast, odnosno razinu produktivnosti. On je značajno viši i zapravo ako ne bude pomaka u produktivnosti gospodarstva, onda bi se toliki rast primanja zaposlenih zapravo mogao obiti o glavu kao inflacija', upozorio je Stojić.
