SPAJANJE GRUNTOVNICE I KATASTRA

Istražili smo može li se ubrzati posao koji bi inače trajao 100 godina

  • Autor: Zoran Korda
  • Zadnja izmjena 18.09.2017 08:48
  • Objavljeno 18.09.2017 u 08:48
Starigradsko polje na Hvaru - dokaz da je na ovim prostorima još za antičke Grčke katastar bio sjajno organiziran

Starigradsko polje na Hvaru - dokaz da je na ovim prostorima još za antičke Grčke katastar bio sjajno organiziran

Izvor: Pixsell / Autor: Slavko Midzor/PIXSELL

Jedna od ključnih reformi u resoru ministra graditeljstva i prostornog uređenja Predraga Štromara je projekt spajanja katastra i gruntovnice, koji bi konačno trebao uvesti red u zemljišne knjige. Provjerili smo što se krije iza reforme koju su najavljivali i njegovi prethodnici, ali se do danas nije puno napravilo

Kako tportal doznaje od ministra Štromara, jedan od njegovih prioriteta je program ubrzanog spajanja katastra i zemljišnih knjiga.

'Sređene zemljišne evidencije osnova su i temelj društva, gospodarstva i pravne države. Da bi zemljišne evidencije imale smisla, moraju preslikavati stvarno stanje zemljišnih čestica na terenu', pojašnjava Štromar.

Iznio nam je i porazne podatke o trenutnom stanju zemljišnih evidencija koje uglavnom ne odgovara stvarnom stanju na terenu, što dovodi do mnogobrojnih problema u raspolaganju i upravljanju prostorom kao važnim gospodarskim resursom.

'Proces obnove katastra i zemljišnih knjiga kroz katastarske izmjere i tehničke dopune u prosjeku traje dvije do tri godine i dovršen je na 173 od ukupno 3351 katastarske općine, dakle pet posto ukupnog teritorija RH', kaže Štromar i najavljuje projekt promjene procedura za usklađenje podataka i značajno ubrzavanje rješavanja predmeta.

  • +10
  • +7

Nakon preuzimanja Ministarstva graditeljstva Predrag Štromar najavio je ubrzano spajanje katastra i gruntovnice

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kako funkcioniraju katastar i gruntovnica?

Hrvatski sustav zemljišnih evidencija sastoji se od katastra i zemljišnih knjiga (gruntovnice). Katastar je evidencija koja sadrži nacrte pojedinačnih nekretnina razvrstane po katastarskim česticama i posjedovne listove iz kojih se vidi tko je korisnik nekretnina na pojedinoj čestici. Svaka čestica pokriva određenu zemljišnu površinu i objekte izgrađene na toj površini.

Zbir katastarskih čestica je katastarski plan (karta), na kojem su katastarske čestice ucrtane po brojevima tako da se, sukladno situaciji u stvarnom prostoru, jasno vide njihove granice, oblik i položaj te građevinski objekti koji su izgrađeni na njima.

Katastarski podaci temelj su za zemljišne knjige ili, popularno, gruntovnice

Katastarski podaci temelj su za zemljišne knjige ili, popularno, gruntovnice

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Nina Đurđević

Katastarske planove izrađuju i njima upravljaju državni uredi za katastar i geodetske poslove, a oni ujedno izdaju javne isprave kojima se dokazuje stanje nekog posjeda.

Prema starim propisima, u katastar su se upisivali korisnici zemljišta koji često nisu bili i vlasnici dok se po novim propisima u posjedovne listove upisuju vlasnici. Stoga katastar nije pouzdan za utvrđivanje vlasništva, nego u prvom redu služi za utvrđivanje stanja nekretnina na pojedinoj katastarskoj čestici.

Katastarski podaci temelj su za zemljišne knjige ili, popularno, gruntovnice, koje pokazuju stvarno stanje vlasništva nad nekretninama. Gruntovnice vode zemljišnoknjižni sudovi, a u njima se, uz podatke o nekretninama, upisuju stvarna prava nad tim nekretninama (pravo vlasništva, pravo građenja, založno pravo, pravo služnosti) na temelju odgovarajućih dokumenata. Izvadak iz gruntovnice (vlasnički list) pravi je dokaz vlasništva.

<<Ovdje možete pročitati sve o tome kako rade i čemu služe katastar i gruntovnica>>

 

  • +12
  • +9

Velik broj objekata još nije legaliziran i upisan u zemljišne knjige

Izvor: Pixsell / Autor: Marijan Susenj/PIXSELL

Što donosi spajanje?

Inicijativa za spajanjem katastra i gruntovnice došla je od stručnjaka iz Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, koji smatraju da bi se objedinjavanjem u jedinstven sustav pod ingerencijom upravnog tijela brže i jednostavnije provodila registracija nekretnina, dok bi se na sudu rješavalo sve ono što je sporno.

Međutim tehničkim spajanjem katastra i gruntovnice, o kojem se danas najviše govori, ne bi se riješio problem točnosti i vjerodostojnosti podataka.

Naime zbog dugotrajne zapuštenosti zemljišnih evidencija u sustavu postoje dva ključna problema: neusklađenost stanja u katastru i gruntovnici s jedne strane te neusklađenost pravog stanja u prostoru s ta dva registra.

Drugim riječima, u većini slučajeva katastarska čestica nije ni položajno ni po obliku točna, a nije ni točan podatak o posjedniku ili vlasniku.

To znači da bismo formalnim spajanjem katastra i gruntovnice ustvari samo dobili mogućnost provjere podataka o nekretnini i vlasniku na jednom mjestu, ali nam to ne bi puno vrijedilo jer ti podaci često nemaju veze sa stvarnim stanjem.

Podaci o nekretnini često nemaju veze sa stvarnim stanjem

Podaci o nekretnini često nemaju veze sa stvarnim stanjem

Izvor: tportal.hr / Autor: Marko Sančanin

Kako riješiti važnije probleme?

Umjesto forsiranja spajanja katastra i gruntovnice, puno važnije je ubrzati proces katastarske izmjere i uknjižbe objekata koji nisu upisani u evidencije kako bi se dobilo stvarno stanje na terenu. Da bi se to postiglo, treba uložiti znatno više sredstava nego dosad, ali i pojednostaviti procedure.

Dosad je u izmjeru Republike Hrvatske uloženo oko 600 milijuna kuna, a izmjereno je oko pet posto površine. To znači da bi uz sadašnji tempo trebalo više od 100 godina da se završi cijeli posao.

Kako je riječ o skupom i dugotrajnom postupku, valjalo bi odrediti kriterije i prioritete. S obzirom na to da je nesređenost zemljišnih knjiga jedna od glavnih prepreka za ulaganja, prednost u novim katastarskim izmjerama trebaju dobiti područja interesantna za investitore.

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK, ističe da je dosad ipak napravljen velik napredak.

'Kada se sjetim kako smo poslovali prije 15 godina, danas je stanje bitno bolje. Moramo biti svjesni toga da su dugo vremena registri nekretnina bili iznimno zanemarivani. Trebalo je puno toga izgraditi ispočetka, a to je velik posao', ističe Ranilović.     

Veliki pomak napravljen je u informatizaciji sustava pa je tako putem sustava e-Građani moguće provjeriti stanje u zemljišnim knjigama, a ove godine profunkcionirao je i e-upis koji omogućuje podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige putem interneta.  

Država nemoćna bez sudjelovanja građana

S druge strane trebamo biti svjesni toga da sređivanje zemljišnih knjiga nije moguće bez aktivne uloge vlasnika, koje treba potaknuti da osiguraju 'čiste papire' za svoje nekretnine.

Između ostaloga, važno je do kraja provesti proces legalizacije jer velik broj sagrađenih objekata zbog različitih razloga nije uopće upisan u zemljišne evidencije ili pak upisano ne odgovara stvarnom stanju.

Tamo gdje zbog različitih razloga nije proveden upis ili postoji spor oko vlasništva treba pojednostaviti procedure i ubrzati sudske postupke.

Dakle spajanje katastra i zemljišnih knjiga svakako bi pridonijelo uvođenju reda u zemljišne evidencije, ali to ne bi trebao biti prioritet Štromarova ministarstva.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!