'Izmjene Zakona dovode u pitanje investiciju vrijednu 300 milijuna eura, a koja je uskoro trebala krenuti u realizaciju. Upravo je Vlada taj isti projekt prije nekoliko godina označila strateškim', kaže Pašalić.

Resort Medine trebao bi biti najveći i najluksuzniji u Hrvatskoj, s kapacitetom od 1100 kreveta, 12 hektara površine i 470 metara obalne linije. Prema investitoru, već postoji i predugovor o franšiziranju s 'najprestižnijim hotelskim brendom na svijetu'.

'Svaki dan gubimo desetke tisuća eura'

Pašalić tvrdi da je administrativna procedura već godinama kočnica razvoja. Posebno proziva Šibensko-kninsku županiju zbog odugovlačenja u izdavanju dozvola.

'Izgubili smo doslovno dvije godine na dopisivanje sa županijom. Studija utjecaja na okoliš završena je prije šest mjeseci, ali županija još nije odradila svoj dio posla. Svakim danom gubimo više desetaka tisuća eura zato što netko ne želi raditi svoj posao', upozorava investitor, dodajući kako se stalno suočava s 'birokratskim taštinama, bezakonjem i ucjenama'.

Uvođenje zabrane etažiranja smatra se udarcem na dosadašnji model financiranja turističkih projekata. Bez mogućnosti prodaje pojedinačnih vila ili apartmana, tvrde investitori, financijska konstrukcija postaje neodrživa.

'To bi učinilo Hrvatsku jednom od najnepovoljnijih zemalja za ulaganja u luksuzni turizam', ističe Pašalić, podsjećajući da konkurentske mediteranske zemlje etažiranje dopuštaju i jasno reguliraju. Uz to upozorava na pravnu koliziju s postojećim Zakonom o vlasništvu.

'To je lakrdija i presedan'

Pašalić odbacuje obrazloženja da izmjene zakona štite obalu od apartmanizacije.ž

'Nije isto imati apartman u sklopu resorta s pet zvjezdica i apartman u bespravno sagrađenoj kući bez fasade. To je floskula kojom se skupljaju politički poeni od naroda koji ne može razumjeti pravnu kompleksnost', kaže.

Smatra i da iza zakona stoje interesi određenih aktera u turizmu: 'Prijedlog izmjena zakona krenuo je od onih igrača koji ne žele dopustiti konkurenciji širenje i investiranje u rezidencijalnom smislu.'

Hoće li se projekt Medine ugasiti?

Ako se zakon ne promijeni, tvrdi investitor, projekt će biti obustavljen, a s njime i druge najavljene investicije domaćeg kapitala.

'Je li moguće da je Hrvatska jedina država na Mediteranu koja bi otišla u ovakvo zakonodavstvo? Novac će otići u druge zemlje', poručuje Pašalić.

Pašalić upozorava i na dugogodišnju neusklađenost turističkog sustava: čak 80 posto smještaja čini privatni sektor, koji nosi znatno manje prihode.

'Turisti u privatnom smještaju troše 15 do 20 eura dnevno, a gosti luksuznih resorta 150 do 300 eura. Umjesto poticanja održivog razvoja, sustav nagrađuje improvizaciju, birokraciju i bespravnu gradnju.'

Zaključuje kako je tranzicija prema održivom luksuznom turizmu nužna: 'Red, kvaliteta i dugoročna održivost nisu prijetnja, nego preduvjet razvoja turizma nove generacije.'