Odlazak u mirovinu više ne mora značiti i kraj radnog vijeka. Građani koji žele nastaviti raditi imaju nekoliko mogućnosti, a razlike među njima mogu se itekako osjetiti na mjesečnim primanjima i budućem iznosu mirovine. Provjerili smo kada se mogu istodobno primati plaća i mirovina, kada se njezina isplata smanjuje te koliko donosi odgađanje umirovljenja
Sve više hrvatskih građana nakon stjecanja prava na mirovinu odlučuje nastaviti raditi – bilo bez korištenja mirovine, bilo uz istodobnu isplatu mirovine i plaće. Dulji ostanak u svijetu rada može značiti i veća buduća mirovinska primanja, a mirovinski sustav za takve slučajeve predviđa nekoliko mogućnosti.
vezane vijesti
Provjerili smo koje su opcije dostupne onima koji žele nastaviti raditi nakon što ispune uvjete za umirovljenje te koliko im se pritom može povećati mirovina.
Rad bez korištenja mirovine: Svaki mjesec donosi veću mirovinu
Ako postoji interes i radnika i poslodavca, radni odnos može se nastaviti i nakon što radnik stekne uvjete za starosnu mirovinu. To znači da osoba koja ispuni uvjete za nju ne mora odmah prestati raditi.
Za svaki mjesec rada nakon ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu ona se može povećati takozvanom bonifikacijom, što iznosi 0,45 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu.
Primjerice, pet godina duljeg rada može donijeti ukupnu bonifikaciju od 27 posto. Drugim riječima, osoba koja odgodi odlazak u mirovinu za pet godina može ostvariti osjetno veći iznos nego da je otišla u nju čim je stekla uvjete.
Bonifikacija se može koristiti najviše pet godina.
Odlazak u mirovinu pa ponovno zaposlenje na puno radno vrijeme
Druga je mogućnost najprije otići u mirovinu, a zatim se ponovno zaposliti na puno radno vrijeme.
U tom slučaju osoba ima prava iz radnog odnosa kao i drugi zaposleni, ali se za vrijeme rada obustavlja ili smanjuje isplata mirovine. Ako je osoba mlađa od 65 godina, isplata se obustavlja, a ako je starija od 65 godina te odmah nakon odlaska u starosnu mirovinu nastavlja raditi, ima pravo na isplatu polovice mirovine.
Zaposlen svaki pedeseti umirovljenik
Prema podacima HZMO-a, broj umirovljenika koji rade uz mirovinu u Hrvatskoj posljednjih je godina snažno porastao. Početkom 2026. bilo je 36.137 korisnika mirovine koji su radili do polovice punog radnog vremena uz istodobnu isplatu mirovine, a godinu ranije bilo ih je 32.544.
Tijekom ljetnih mjeseci zbog sezonskog zapošljavanja broj zaposlenih umirovljenika raste do 40 tisuća. Najviše umirovljenika zaposleno je u trgovini, prerađivačkoj industriji te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
Poslodavac pritom plaća obvezne doprinose za mirovinsko osiguranje, pa se nakon određenog razdoblja može zatražiti ponovno određivanje mirovine, što je moguće nakon najmanje godinu dana novog staža osiguranja.
Ova opcija zanimljiva je osobama kojima je plaća znatno viša od pune mirovine.
Rad do polovice radnog vremena uz punu mirovinu
Za umirovljenike koji žele nastaviti raditi, a pritom ne žele izgubiti mirovinu, jedna od mogućnosti je rad do polovice punog radnog vremena uz istodobnu isplatu pune mirovine.
Rad na nepuno radno vrijeme može se ugovoriti i pri samom odlasku u mirovinu. U tom slučaju s poslodavcem se sklapa aneks ugovora kojim se radno vrijeme smanjuje na polovicu.
Ovu mogućnost često koriste i osobe koje su otišle u prijevremenu mirovinu ili je ostvarile prema posebnim propisima, a dodatnim radom žele povećati svoje ukupne mjesečne prihode.
Uz rad do polovice punog radnog vremena i dalje se prima puna mirovina.
Umirovljenici koji rade na ovaj način imaju gotovo sva prava koja proizlaze iz radnog odnosa, uključujući ono na godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje, ovisno o uvjetima koji proizlaze iz radnog odnosa i primjenjivih propisa.
Kada se ponovno može izračunati mirovina?
I prilikom rada do polovice punog radnog vremena postoji mogućnost ponovnog određivanja mirovine nakon najmanje godinu dana staža osiguranja.
No budući da se radi polovica punog radnog vremena, do potrebnog jednogodišnjeg staža osiguranja dolazi nakon dvije godine takvog rada.
vezane vijesti
To znači da osoba može istodobno primati punu mirovinu, ostvarivati plaću za rad u nepunom radnom vremenu i nakon dovoljnog razdoblja zatražiti njezino ponovno određivanje.
Mogući su i poslovi preko ugovora o djelu
Umirovljenici koji žele povremeno raditi mogu se odlučiti i za ugovor o djelu.
U tom slučaju ne zasnivaju radni odnos, a isplatitelj nema iste obveze kao poslodavac prilikom klasičnog zaposlenja, među ostalim ni obvezu plaćanja doprinosa za mirovinski staž na isti način kao u slučaju ugovora o radu.
Zato je ova opcija drugačija od ponovnog zaposlenja: može donijeti dodatni prihod, ali se vrijeme provedeno na takvom angažmanu ne tretira na isti način kao staž ostvaren kroz radni odnos.
Posebna pravila vrijede za državne i javne službe
Za zaposlenike u državnim i javnim službama vrijede posebna pravila te se razlikuju ovisno o području rada i propisima koji uređuju pojedinu službu.
U djelatnostima poput obrazovanja, zdravstva i državne uprave mogućnost produljenja rada nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu može biti povezana s potrebama službe i posebnim propisima.
U pojedinim slučajevima rad se može produljiti najdulje do 67. godine života.
Što se najviše isplati?
Nastavak rada nakon stjecanja prava na mirovinu može imati različite financijske učinke, ovisno o tome prima li osoba mirovinu tijekom rada, kolika joj je plaća i koliko dugo nastavlja raditi.
Tko nastavi raditi bez korištenja mirovine, može ostvariti bonifikaciju i time povećati buduću mirovinu. Tko se nakon umirovljenja zaposli na puno radno vrijeme, privremeno ostaje bez isplate dijela ili cijele mirovine, ali može ostvariti pravo na njezino ponovno određivanje. Treća je mogućnost rad do polovice punog radnog vremena uz istodobnu isplatu pune mirovine.
Zato prije odluke nije dovoljno gledati samo iznos buduće mirovine. Važno je usporediti plaću, sadašnji iznos, trajanje dodatnog rada i učinak koji će dodatni staž imati na buduća mirovinska primanja.
