TEŠKI PREGOVORI

Hrvatska s 'Prijateljima kohezije' traži da se ne mijenjaju prioriteti i ne smanju sredstva iz EU fondova

  • Autor: Z. K.
  • Zadnja izmjena 05.11.2019 21:35
  • Objavljeno 05.11.2019 u 21:35
tportal

Izvor: HRT / Autor: HRT

Tijekom hrvatskog predsjedanja Europskom unijom jedna od najvažnijih tema bit će novi sedmogodišnji financijski okvir Unije. 17 zemalja članica neformalne skupine Prijatelji kohezije, među kojima je i Hrvatska, među ostalim traže da se ne smanjuju sredstva kohezijske politike

Protive se i prijedlogu dijela zemalja da se nacionalna izdvajanja smanje na jedan posto bruto nacionalnog dohotka. Ima li još uvijek prostora za razgovor o smjernicama europskog proračuna, nepovoljnima i za Hrvatsku? O tome su govorili u emisiji Tema dana, Zvonimir Savić, savjetnik za financije predsjednika Vlade i Mladen Vedriš s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Savić je rekao kako je danas u Pragu bio sastanak država članica prijatelja kohezije, znači prijatelja regionalne politike EU koja se putem svojih instrumenata, fondova EU, prelijeva u države koje su manje razvijene od prosjeka EU, kako bi se potaknuo rast i razvoj.

'Upravo traju pregovori o definiranju višegodišnjeg financijskog proračuna EU za razdoblje 2021-2027. godine. To je težak proces i sigurno će trajati još nekoliko mjeseci s težnjom da se pregovori, o tom višegodišnjem financijskom okviru, završe za vrijeme predsjedanja Hrvatske Vijećem EU', rekao je.

Naglasio je kako je danas potpisana deklaracija koja je na tragu nekoliko bitnih stvari, a to su zadržavanje kohezijske politike EU i dosadašnjih principa.

Vedriš je naglasio kako je ukupan "kolač” koji se dijeli 170 milijardi eura i on ima namjene. Neke od namjena su kohezijska politika, poljoprivreda te nove tehnologije i inovacije.

'Rasprava se vodi oko starih i novih prioriteta. Hrvatska je zainteresirana da se nastavi s paketom kohezijske politike koji vodi računa o socijalnoj, regionalnoj politici i poboljšanju infrastrukture', rekao je Vedriš i dodao kako su naši argumenti jasni, zato što ako se prije podigne razina razvijenosti, prestat će potreba za pomaganjem, a dobar dio sredstava koja dolaze kroz fondove zemljama nižeg stupnja razvoja, opet će se vratiti u korist razvijenijih zemalja.

Savić je naglasio kako članovi Prijatelja kohezije podupiru to da se intenziteti razina potpore kohezijske politike ne smanjuju.

'Prijatelji kohezije se protive smanjenju sufinanciranja i rokova, što bi znatno utjecalo na proračune, planiranje pa i provedivost nekih projekata', rekao je.

Vedriš je naglasio kako je kod korištenja EU fondova bitna domaća problematika. 'Za što usmjeravamo sredstva, kojom brzinom ih koristimo i što ostaje iza korištenja tih fondova. Jesmo li trajno pomaknuli pojedine dijelove gospodarstva i jesmo li investirali u propulzivne grane ili smo jednokratno komunalnu infrastrukturu popravili', istaknuo je Vedriš.

Savić je naglasio kako je u Hrvatskoj trenutno implementirano 23 milijarde kuna vrijednosti građevinskih projekata iz sredstava fondova EU, a do kraja godine, taj će iznos biti 29 milijardi kuna.

Vedriš je zaključio kako je suština u boljem korištenju sredstava, a ne samo u količini.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!