Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni. To je, kako smo izvijestili, komentirao ministar financija Tomislav Ćorić, kazavši da se nada da će se kriza na Bliskom istoku smiriti te da je hrvatsko gospodarstvo spremno na ovaj šok.

'Ova inflacija posljedica je šoka, odnosno rata na Bliskom istoku, i u tom segmentu mi ne možemo izravno utjecati na krizu. Nadamo se da će velike zemlje pronaći rješenje. Ako sukob ne prestane, cijela Europa imat će problem… naša opskrba je sigurna’, istaknuo je ministar Ćorić te dodao da ni jedna članica EU-a ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok.

S druge strane, ekonomski analitičar Mladen Vedriš u razgovoru za RTL Danas kazao je da 'moramo razlikovati inflaciju koja je bila i do sada u zadnjih možda dvije godine u Hrvatskoj iznad prosjeka i ovo što se sada događa'. Ostaje pitanje, kaže Vedriš, što se može učiniti da se stvari zaustave na nekoj iole prihvatljivoj razini.

Rat na Bliskom istoku može biti jedan od elemenata rasta cijena, no, kako je kazao, Hrvatska je i prije eskalacije sukoba prije mjesec i pol imala visok rast cijena.

'Tako da po mom dubokom uvjerenju, uz amortizaciju sadašnjih energetskih šokova, ključna je stvar da izvršna vlast vidi što je s onom inflacijom koja je bila prije ovoga trenutka, vrlo visoka, iznad prosječne. Vraćamo se ponovno na pitanje trgovačkih marži, nabijanja cijena, očekivanja turističke sezone, svega onoga što predstavlja domaći arsenal artiljerije koji uvjetuje porast cijena. Tek onda možemo govoriti o ovome što se desilo, jer u krajnjoj liniji i tek nafta koja se sad prerađuje po novim cijenama i doći će na benzinske crpke u nekom razdoblju koje je pred nama', kazao je za RTL Danas.

Na pitanje o tome jesu li Vladine mjere pogrešne jer cijene i dalje rastu, Vedriš je kazao da nisu pogrešne, no pitanje je jesu li dovoljne.

'To smanjivanje subvencija je došlo i kao dio pritiska Europske unije da se mora na transparentniji način prepoznati koje su najranjivije skupine i prvenstveno pomagati njih, a da mjere ne mogu imati stopostotnu pokrivenost i tako ili smanjiti prihode ili doprinijeti troškovima', kazao je.

Istaknuo je da su cijene nešto čime se mora sustavno baviti u svakoj od dionica koji utječu na konačnu cijenu, a što nas, kako kaže, 'vraća na priču o samodostatnosti o proizvodnji, ovisnosti o uvozu, razine poreznih opterećenja marži posrednika'.

Dodao je da 'ta fronta rasta cijena ne miruje'.

'Mi je samo koji put manje ili više primijetimo. Sad stjecajem okolnosti energetski šokova je i još više primjećujemo nego inače. Dodajmo tome i pred blagdanska očekivanja povećanih kupnji kad opet, naravno, cijene nešto porastu i očekivanje trgovaca da u tim trenucima su ljudi manje kritični prema razini cijena i sve ono to dovodi do ove ukupne brojke o kojoj razgovaramo i vrha u samoj Europi po porastu cijena. Jednostavno, neće se stvar riješiti sama po sebi. S cijenama se mora na sustavan način kompletna izvršna vlast baviti trajno', zaključio je u razgovoru za RTL Danas.