Ministar financija Tomislav Ćorić dao je izjavu o prvoj procjeni DZS-a za inflaciju u ožujku.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni u ožujku su u odnosu na ožujak 2025. godine u prosjeku više za 4,8 posto, dok su u odnosu na veljaču više za 1,4 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku, dok podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najveću inflaciju u eurozoni.
vezane vijesti
Značajan je skok međugodišnje stope inflacije u odnosu na veljaču, kada je iznosila 3,8 posto te siječanj 3,4 i prosinac 3,3 posto.
DZS: Industrijska proizvodnja u veljači porasla 1,2 posto
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači porasla na godišnjoj razini, nakon pada mjesec dana prije, pokazuju podaci DZS. Prema DZS-ovom priopćenju, objavljenom u utorak, u veljači je industrijska proizvodnja pala za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču prošle godine porasla za 1,2 posto.
Tako je proizvodnja ojačala, nakon što je u siječnju pala 0,8 posto. U veljači je rast proizvodnje na godišnjoj razini zabilježen u tri od pet sektora, a najviše u proizvodnji kapitalnih proizvoda, za 7,0 posto.
Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je, pak, za 2,8, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,2 posto. S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju pala je za 9,3, a energije za 4,3 posto. (Hina)
Na rast cijena dominantno su utjecale cijene energije. Naime, promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), energija je u ožujku u odnosu na ožujak 2025. poskupjela za 11,3 posto, usluge 7,8 posto, a hrana, piće i duhan 3,9 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi pojefitinili su za 0,6 posto.
Hrvatska u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni
Na mjesečnoj razini, energija je poskupjela za pet posto, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije za 1,5 posto, usluge za 0,7 posto te hrana, piće i duhan, za 0,1 posto.
Prema podacima Eurostata, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u ožujku 2026. u odnosu na ožujak 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,7 posto dok su u odnosu na veljaču ove godine više za 1,2 posto.
Eurostatove tablice pokazuju da je Hrvatska u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni, a nakon nje slijedi Litva s 4,5 posto. Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena za ožujak 2026. objavljuju se 16. travnja.
Ćorić: Vlada će učiniti sve
Ministar financija Tomislav Ćorić dao je izjavu za medije o prvoj procjeni DZS-a za inflaciju u ožujku.
'Nadam se da će se kriza na Bliskom istoku smiriti te da će, prema svim očekivanjima, doći i do smirivanja cijena nafte. Ako se to ne dogodi, Hrvatsku i Europu očekuje vrlo izazovno razdoblje u području energenata. Vlada Hrvatske učinit će sve kako bi negativni utjecaji bili što manji’, poručio je ministar.
‘Poruka građanima je da ne treba izlaziti s bombastičnim tezama. Hrvatsko gospodarstvo spremno je na ovaj šok i funkcionirat će. Ova inflacija posljedica je šoka, odnosno rata na Bliskom istoku, i u tom segmentu mi ne možemo izravno utjecati na krizu. Nadamo se da će velike zemlje pronaći rješenje. Ako sukob ne prestane, cijela Europa imat će problem… naša opskrba je sigurna’, istaknuo je ministar Ćorić te dodao da ni jedna članica EU-a ne može izbjeći uvezeni inflatorni šok.
'Ta razina inflacija nije ohrabrujuća, istaknuo je.
