Riječ je o sirovinama poput benzena, amonijaka, stirena ili nafte, koje se koriste u proizvodnji svega – od medicinskih rukavica do ambalaže za hranu. Iako potrošači još ne osjećaju puni učinak, industrija ga već vidi.

‘Naši dobavljači plastike iz Kine nedavno su podigli cijene za oko 15 posto i kao razlog naveli skuplje sirovine i opću nesigurnost na tržištu’, kaže Stanislav Krykun, direktor poljske tvrtke DST-Pack, piše CNBC.

Poskupljenje koje dolazi s odgodom

Krykunova tvrtka proizvodi ambalažu za globalne brendove, uključujući i američko tržište. On upozorava da će ono što se danas događa u proizvodnji tek kasnije postati vidljivo na policama.

‘To je prilično postupan proces’, kaže.

Proizvodi koji su već ugovoreni i imaju zaključene cijene još se proizvode po starim uvjetima. No nove narudžbe već dolaze s višim cijenama.

‘Ambalažu treba proizvesti, isporučiti proizvođaču, napuniti proizvodom i tek tada dolazi u trgovine. Zato se poskupljenja ne vide odmah’, objašnjava Krykun.

Primjer koji navodi pokazuje koliko su promjene široke. Već sada rastu troškovi proizvodnje adventskih kalendara za 2026., jer sadrže plastične umetke čija je cijena porasla.

Utjecaj na trilijune dolara vrijednu robu

Stručnjaci upozoravaju da će posljedice biti dalekosežne.

‘Upotreba petrokemikalija je iznimno široka i utječe praktički na sve što koristimo i konzumiramo. Teško je pronaći proizvod koji ne sadrži komponente na bazi nafte ili plina’, kaže Tom Seng s Instituta za energetiku Sveučilišta Texas Christian.

Posebno je važna uloga Bliskog istoka. Oko 79 posto petrokemijskih kapaciteta u regiji koncentrirano je u Saudijskoj Arabiji, Iranu i Kataru, a velik dio proizvodnje ovisi o transportu kroz Hormuški tjesnac. Taj prolaz ključan je za opskrbu globalnog tržišta.

‘Postoji ogroman broj svakodnevnih proizvoda koji će biti pogođeni’, upozorava Jeff Krimmel iz konzultantske tvrtke Krimmel Strategy Group.

Od plastike do hrane i odjeće

Poskupljenja neće stati na industrijskoj razini. Krimmel ističe da će se poremećaji preliti na tekstilnu industriju, deterdžente, prehrambene proizvode i pića.

‘Velik dio svijeta pakiran je i transportiran u raznim oblicima plastike’, kaže.

Ključni problem je što za neke sirovine, poput nafte koja se koristi za proizvodnju plastike, praktički ne postoji zamjena.

‘Nafta je iznimno važna jer omogućuje širok spektar proizvoda koji se prelijevaju kroz cijelo gospodarstvo’, dodaje.

Inflacija koja najviše pogađa najsiromašnije

Analitičari upozoravaju da će novi rast cijena najviše pogoditi kućanstva s nižim primanjima.

Atsi Sheth iz Moody’sa ističe da je petrokemijska industrija već prošla kroz niz šokova – od pandemije do rata u Ukrajini i krize u Crvenom moru. Sada bi se trend mogao dodatno pogoršati.

‘Zaključujemo da će se to na kraju preliti u inflaciju potrošačkih cijena. Hrana, odjeća i drugi proizvodi najviše će pogoditi one s nižim prihodima’, kaže Sheth.

Tvrtke već traže rješenja

Poduzeća pokušavaju ublažiti udar. Krykun navodi da mnogi brendovi pojednostavljuju ambalažu kako bi smanjili troškove.

‘Vidimo vrlo praktične prilagodbe. Brendovi smanjuju složenost kutija ili količinu materijala’, kaže. To znači da potrošači mogu dobiti manje ambalaže – ali ne i niže cijene.

Problem je što takve promjene zahtijevaju vrijeme. ‘Redizajn ambalaže nije brz proces – često traje tjednima ili mjesecima’, upozorava Krykun.

Neizvjesnost koja ostaje

Čak i ako se sukobi brzo smire, tržište se neće odmah stabilizirati.

‘Dugoročni učinak već je tu. Tvrtke planiraju u uvjetima veće nesigurnosti i ulažu u diversifikaciju, što povećava troškove’, kaže Peter Swartz iz tvrtke Altana.

Podaci te tvrtke pokazuju da kroz Perzijski zaljev prolaze petrokemikalije vrijedne 733 milijarde dolara, koje utječu na robu ukupne vrijednosti 3,8 bilijuna dolara.

Zaključak stručnjaka je jasan – riječ je o lančanoj reakciji bez brzog rješenja. ‘Ne postoji jednostavna zamjena za ove proizvode’, kaže Swartz.