Gradnju ili obnovu sportske infrastrukture treba pažljivo planirati i pametno njome upravljati kako bi se investicija isplatila, istaknuto je u ponedjeljak na konferenciji u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK)
Na skupu "U skladu s pravilima igre: Tehnička usklađenost i financiranje izgradnje sportskih objekata", podcrtana je i važnost usklađenosti s nacionalnim tehničkim propisima i pravilnicima te preporukama međunarodnih sportskih organizacija.
Navedeno je i kako procjene stručnjaka govore da bi za sustavno uređenje sportskih objekata – od nogometnih stadiona do školskih dvorana Hrvatska trebala uložiti između 1 i 1,5 milijardi eura u idućih desetak godina.
Predsjednik HGK Luka Burilović je kazao kako jača svijest o važnosti ulaganja sportsku infrastrukturu, te kako to nije trošak nego ulaganje koje se višestruko vraća.
"Nije samo pitanje betona ili sportskog duha. Govorimo o ulaganju u cijelu zajednicu - kulturološki i identitetski, obrazovno i zdravstveno. To je gradnja u kojoj se moramo iskazati. To je poruka nas kao društva – da su nam sport, zajedništvo i zdravlje visoko na listi prioriteta", kazao je.
Naglasak na kvaliteti
Naglasak, kako je rekao, treba biti na kvaliteti - od projektiranja, gradnje, nadzora, usklađivanje s međunarodnim standardima, do načina financiranja.
"Sportsku infrastrukturu trebamo pažljivo planirati, pametno njome upravljati kako bi se u konačnici investicija isplatila", istaknuo je Burilović.
Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša je kazao kako je Vlada za jednu od svojih strateških odrednica izabrala izgradnju i obnovu sportske infrastrukture. Stoga je važno da ono što se bude gradilo i obnavljalo bude u skladu s propisima međunarodnih sportskih federacija kako ne bismo došli u situaciju da je dvorana prekratka, bazen nije odgovarajući, već da se sredstva utroše na najbolji mogući način.
Državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta Josip Pavić je rekao kako o važnosti ulaganja u sportsku infrastrukturu najbolje govore brojke - za 2025. je dodijeljeno 112 ugovora o obnovi sportske infrastrukture u vrijednosti od 20 milijuna eura i istim ritmom će se nastaviti. Sportska infrastruktura je jedan od preduvjeta bavljenja sportom uz podršku nacionalnim savezima i klubovima. To čini bazu razvoja hrvatskog sporta i na tom tragu će se nastaviti raditi, istaknuo je.
Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Tonči Glavinić je naglasio važnost planiranja i ulaganja u sportsku infrastrukturu. Ne smije se pritom, kako je rekao, zanemariti resurs na kojem svi ti objekti nastaju, a to je prostor, kao i prostorno planiranje koje je izuzetno važno.
Novi zakoni u saborskoj proceduri ovaj tjedan
Podsjetio je kako Zakon o gradnji, Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu i Zakon o prostornom uređenju, ovaj tjedan idu u saborsku proceduru.
Za građevine sportske namjene, kako je naveo, bitan je Zakon o prostornom uređenju koji sportske i obrazovne objekte prepoznaje kao projekte od državnog interesa te pojednostavljuje njihovu realizaciju.
Važnim je pritom naveo novi hibridni model prostornog planiranja - urbanistički projekt. Riječ je, kako je rekao, o dokumentu koji objedinjuje postupke iz dijela zaštite okoliša i prirode i prostornog uređenja koje se odnosi na lokacijsku dozvolu.
"Upravo tim dokumentom vjerujemo da će se sportski projekti što prije realizirati, a samim time će se premostiti dugotrajna izmjena prostornih planova, usklađenje nižeg reda s višim i obratno te dugotrajne studije utjecaja na okoliš i lokacijske dozvole".
vezane vijesti
Obnova sportske infrastrukture nije pitanje luksuza nego opstanka
Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj je kazala kako pitanje obnove sportske infrastrukture nije pitanje luksuza nego opstanka.
"Sportske objekte gradimo s dobrom namjenom, ali put do uspjeha kao i u sportu zahtijeva pravila igre - strateško planiranje, suradnju i dugoročno razmišljanje", istaknula je.
Čagalj je navela kako je infrastruktura jedna od najvećih slabost hrvatskog sporta te kako brojni sportski objekti zahtijevaju obnovu i prilagodbu suvremenim tehničkim standardima.
"Potrebno je graditi nastojeći pritom osigurati usklađenost s nacionalnim propisima, tehničkim pravilnicima i međunarodnim sportskim standardima. Važan je dijalog i dogovor između projektanata, sportskih saveza, lokalne i državne uprave te financijskog sektora kako bi se ideje do ključa u ruke gradili objekti koji su ispravni, isplativi i održivi", naglasila je Čagalj.
Šuta: Split ulaže maksimalne napore
I splitski gradonačelnik Tomislav Šuta je istaknuo važnost ulaganja u sportsku infrastrukturu. "Grad Split ulaže maksimalne napore da sportski objekti budu u potpunosti usklađeni s tehničkim, sigurnosnim i međunarodnim standardima. Naš je cilj stvarati infrastrukturu koja će služiti sportašima, građanima i budućim generacijama, uz odgovorno planiranje i financiranje svakog projekta. Sport je važan dio identiteta Splita, a ulaganje u sportsku infrastrukturu ulaganje je u zdravlje, zajedništvo i budućnost našeg grada", rekao je Šuta.
Na konferenciji je istaknuto i kako europski fondovi, posebno oni vezani uz energetsku učinkovitost, digitalnu infrastrukturu i održivi razvoj, otvaraju značajne mogućnosti. Programi poput Mehanizma za oporavak i otpornost ili fondova kohezijske politike mogu pokriti značajan dio investicija, pod uvjetom da su projekti tehnički pripremljeni, dokumentacija potpuna, a ciljevi usklađeni s europskim smjernicama.
