Nakon što je slovenska Vlada predložila, a parlament potvrdio, tamošnja Agencija za tržište vrijednosnih papira odbila je izdati potrebnu suglasnost FINA-i za preuzimanje Ljubljanske burze. Time je ujedno stopirano i njeno preuzimanje Zagrebačke burze (jer je ona 100-postotni vlasnik Ljubljanske, op.a.) te 30-postotnog udjela u Makedonskoj burzi.

Kao razlozi odbijanja neslužbeno se navodi loš poslovni ugled FINA-e te provjera mogućih poveznica s kriminalnim radnjama, pa čak i pranjem novca. U parlamentu se ranije navodilo kako je FINA bila izravno odgovorna za blokadu naplate potraživanja stare Ljubljanske banke u Hrvatskoj tijekom devedesetih.

Kako je ovaj potez izazvao snažne reakcije s obje strane granice i ostavio mjesta za moguće negativne reperkusije po hrvatsko-slovenske ekonomske odnose, stručnjak za funkcioniranje burzi i tržišta kapitala s Pravnog fakulteta u Ljubljani, Miha Juhart, umiruje situaciju ističući da nije riječ o politički motiviranom potezu, već o standardnom postupku.

"Razlozi za odbijanje dozvole mogu biti široki i odnose se prije svega na ugled investitora i mogućnost učinkovitog nadzora. Agencija ima pravo procjenjivati reputaciju onoga tko želi steći udio u burzi", objasnio je Juhart za HRT te dodao da FINA ima pravo žalbe, ali i pokretanja sudskog postupka.

Sudska praksa nije jednoznačna

Ako do toga dođe, sudska praksa u Sloveniji nije jednoznačna, jer u nekim slučajevima sudovi potvrđuju odluku Agencije, a u nekima je odbijaju.

Ističe i da je pretjerano govoriti o političkom utjecaju na ovakvu odluku, iako će u susjednoj nam zemlji uskoro parlamentarni izbori, a ne treba zaboraviti ni da je postojao ili još uvijek postoji niz otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije.

"Ne vjerujem da je ova odluka motivirana izborima ili političkom kalkulacijom. Odnosi među susjedima jesu osjetljivi, ali ovdje se prije svega radi o regulatornom pitanju", naglasio je Juhart.

Među otvorena pitanja svakako su spadali i sporovi vezani uz Ljubljansku banku, stoga Juhart naglašava da se pri donošenju ovakvih odluka pri procjeni ugleda investitora u obzir uzima i njihovo prijašnje ponašanje. No, ako dođe do žalbe, o svemu će odlučivati sud.

"Sudovi su neovisni i politika teško može izravno utjecati na ishod. Ako dođe do postupka, on će se voditi prema pravnim pravilima i standardima demokratske države", objasnio je slovenski pravnik.

Upitno funkcioniranje institucija

Slovenija je osjetljiva na pitanja monetarne politike, jer je nakon uvođenja eura velik dio odluka prebačen na Europsku središnju banku. Što se, pak, tiče slovenskih banaka, one su kao i u Hrvatskoj, većinom u izravnom ili neizravnom stranom vlasništvu.

Dodatni problem bi mogao biti i to što Slovenska središnja banka nema imenovanog guvernera, što smatra lošom praksom po pitanju funkcioniranja ključnih, naročito financijskih institucija.