KONVERZIJA KREDITA

HNB: Pratimo što rade banke, ako treba - reagirat ćemo

11.11.2015 u 14:10

Bionic
Reading

Hrvatska narodna banka (HNB) pažljivo će pregledati ponuđeni aneks ugovora o konverziji kredita u švicarcima Erste banke. Ukoliko utvrdi da njegove odredbe nisu u skladu sa zakonom, HNB će reagirati. Poručeno je to iz središnje banke na upit tportala krši li Erste banka zakonsko rješenje o konverziji

Na sporne anekse ugovora upozorili su u utorak iz Udruge Franak. Zasmetala ih je odredba prema kojoj bi u slučaju da Ustavni sud suspendira Vladin model za 'švicarce' prestali učinci konverzije iako su banka i klijent sklopili aneks ugovora.

'Čak i eventualnim ukidanjem zakona ne prestaju učinci konverzije. Naime ako se ukine neki zakon, sve ono što je na temelju takvoga zakona učinjeno prije ukidanja vrijedi i ne poništava se', tvrde iz Udruge Franak.

Erste: Ne kršimo zakon

U Erste banci smatraju da je nacrt aneksa ugovora o kreditu, poslan korisnicima kredita kao sastavni dio dokumentacije za provedbu konverzije kredita u švicarskim francima, u skladu s važećim propisima, kazali su u utorak u toj banci.

U srijedu se javila i Udruga kreditnih dužnika (KREDA). Objavila je kako smatra da ni nakon prihvaćanja konverzije kredita u 'švicarcima' dužnici neće biti mirni zbog špekulacija oko rušenja zakona o konverziji na Ustavnom sudu.

Erste banka, koja je prva počela slati izračune konverzije, osigurala se prijedlogom aneksa ugovora u kojem stoji kako, u slučaju da ocjena ustavnosti zakona bude riješena u njihovu korist, taj aneks neće proizvoditi pravne učinke, kažu iz udruge KREDA, koju je osnovao dio bivših članova Udruge Franak

Navode i kako su dobili obavijest od dužnika da je konverzijom kredita u ponudama Erste banke pojedinim potrošačima kamatna stopa promijenjena iz fiksne u promjenjivu, čime se krše odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju.

Dodaju da je Ministarstvo financija, koje je izradilo ovo zakonsko rješenje, 'u potpunosti zanemarilo presudu Vrhovnog suda i legaliziralo jednostranu promjenu kamatnih stopa od strane poslovnih banaka' te da je ministar financija Boris Lalovac 'dobro tempirao provedbu zakona jer je znao da će ga dužnici, u slučaju da kuverte stignu prije izbora, debelo kazniti'.

'Ministar Lalovac je u predizbornim mjesecima poput čarobnjaka mahao čarobnim štapićem i obećavao izlazak iz dužničkog ropstva, uhićenje bankara, sankcije za neplatiše poreza, a potom netragom nestao. Od svih čistki koje je najavljivao, jedino je očistio loš portfelj bankara. Izjavljivao je da su bankari bahati i da su podcijenili 50 tisuća dužnika, a ustvari ih je podcijenio upravo on kalkuliranjem s izborima, datumima i rokovima provođenja zakona. Ministar Lalovac previše se bavio medijskim ratovima, a oni nažalost nisu urodili nikakvim plodom', ocjenjuju iz udruge KREDA.