U HNB-u očekuju da će ova intervencija biti dovoljna da smiri tenzije na deviznom tržištu, a ukoliko ne bude tako, iz središnje banke napominju da HNB ima i druge mogućnosti djelovanja

To je inače peta intervencija HNB-a na deviznom tržištu u ovoj godini, pri čemu je to druga ovogodišnja intervencija u kojoj je HNB prodavao eure bankama u okolnostima slabljenja kune prema euru.

HNB je 19. studenoga prodao 116,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,391172 kune za jedan euro, povlačeći time oko 860 milijuna kuna.

U prethodne tri intervencije, u lipnju i srpnju, HNB je otkupljivao eure od banaka, u situacijama jačanja kune prema euru.

Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,03 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a srednji tečaj eura na današnjoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 7,422917 kuna

Upitani o kretanju tečaja, iz HNB-a su krajem prošlog tjedna naveli da u kretanju tečaja posljednjih dana nema ništa neobično, niti bilo kakvog razloga za paniku ili za senzacionalističke tvrdnje o prekoračenju nekakve 'povijesne' ili 'psihološke' granice od 7,40 kuna za euro.

Podsjećaju da Hrvatska ima tzv. upravljano plivajući devizni tečaj, što znači da se tečaj slobodno formira na temelju ponude deviza i potražnje za njima na deviznom tržištu, a Hrvatska narodna banka intervenira samo kad procijeni da su oscilacije tečaja prevelike i prenagle, odnosno da bi mogle potaknuti spekulacije za koje nema razloga u realnim ekonomskim zbivanjima.

Podsjećaju i da je u prethodnim godinama tečaj kune prema euru ponekad prelazio i preko 7,60 ili čak 7,70 te se spuštao i do 7,10. Pa ipak, i takve oscilacije bile su unutar raspona +/ - 5 posto oko srednjeg godišnjeg tečaja za iste godine.

Iz HNB-a su tada poručili da u postojećim okolnostima i uz sadašnji tečajni režim središnja banka nastavlja voditi politiku stabilnog tečaja, jer o tome ovisi i održavanje stabilnosti cijena i stabilnost financijskog sustava, a to su i osnovne zakonske zadaće naše središnje banke.