Nakon 18 mjeseci gotovo nezapamćene suše, koja je trajala veći dio 2011. i 2012, veće količine padalina znatno će poboljšati bilancu Hrvatske elektroprivrede. Prema službenim podacima HEP-a, u prva tri mjeseca 2013. u domaćim hidroelektranama proizvedeno je 2567 gigavatsati električne energije, odnosno tri puta više nego u istom razdoblju lani
Zbog povoljnih hidroloških prilika proizvodnja domaćih hidroelektrana u prvom kvartalu bila je gotovo na razini iz 2010. godine, jedne od najuspješnijih u posljednja dva desetljeća, piše Večernji list.
Tu godinu HEP je završio s profitom od milijardu i pol kuna, a nastavi li se povoljan trend, takav rezultat mogao bi biti ponovljen i ove godine. Naime HEP-ove hidroelektrane zapravo su kičma domaćeg elektroenergetskog sustava. Cijena energije proizvedene u njima iznimno je povoljna, a dodatna je vrijednost akumulacijskih hidroelektrana to što služe za proizvodnju vršne energije – one koja se koristi za pokrivanje porasta potrošnje koji nastaju u određenim dijelovima dana.
Kada HEP-ove hidroelektrane rade visokim kapacitetom, kompanija ima znatno manju potrebu za radom nekih svojih zastarjelih termoelektrana, ali i uvozom. Prema HEP-ovim podacima, uvoz, koji je znao pokrivati i polovicu potrošnje, u prva tri mjeseca bio je oko 15 posto. Tome valja pridodati činjenicu da je i nuklearna elektrana Krško, inače stalni proizvođač energije, nekoliko dana bila izvan stroja zbog kvara.
Ipak, kada se toj brojci pridodaju količine energije koje su izvezene iz Hrvatske u tom razdoblju, ispada da je neto uvoz energije iznosio oko dva posto ukupne potrošnje.
