Riječ je o paketu od 24,1 posto dionica austrijskog građevinskog diva Strabaga, u vlasništvu Rasperia Holdingsa, nekoć povezanog s ruskim oligarhom Olegom Deripaskom. No sada na njega polaže pravo i austrijski Raiffeisen Bank International (RBI). Naime ruski sud prošle godine naložio je RBI-u isplatu odštete Rasperiji u visini od 2,1 milijardu eura, uz dodjelu spornog paketa dionica kao kompenzaciju.

Privatni konzorcij, predvođen bivšim izvršnim direktorom Unilevera Paulom Polmanom, britanskim lordom Gregoryjem Barkerom i švedskim fond-menadžerom Reynirom Indahlom, sad predlaže rješenje koje bi koristilo i Ukrajini, piše Handelsblatt. Kao savjetnici projektu su se priključili bivši vrhovni komandant snaga NATO-a za Europu Tod Wolters i bivši predsjednik NATO-ova vojnog odbora Rob Bauer da bi dobio političku težinu.

Milijarde za Raiffeisen Bank i Ukrajinu

Plan predviđa da EU u sklopu 20. paketa sankcija protiv Rusije odobri privremeni prijenos paketa dionica konzorciju na 90 dana. Tijekom tog razdoblja dionice Strabaga prodale bi se drugim investitorima, a polovica prihoda, oko milijardu eura, išla bi direktno RBI-u dok bi druga polovica ušla u obliku niskokamatnog RBI-jeva kredita u fond za obnovu Ukrajine. Nakon sedam godina banka bi trebala povratiti glavnicu i kamate.

U razgovoru za Handelsblatt Barker i Polman ističu da je riječ o win-win rješenju: Raiffeisen bi po završetku dugog pravnog spora dobio svoja sredstva, a Ukrajina prijeko potreban kapital. 'To je inovativno, pragmatično rješenje' za rješavanje kompleksne pravne bitke oko dionica, kaže Barker. Konzorcij, međutim, planira naplatiti naknadu za svoje usluge.

Skepsa u Bruxellesu

Prema konzorciju, eksperti za sankcije u Europskoj komisiji i nekim državama članicama izrazili su pozitivno mišljenje o prijedlogu.

Ipak, među diplomatima EU-a vlada skepsa. Mnoge vlade, osobito iz istočne Europe, protive se izuzecima iz sankcija, a druge ukazuju na pravne prepreke: dionice prema pravu EU-a i dalje pripadaju ruskoj Rasperiji jer rusko sudsko rješenje, prema kojem su pripale Raiffeisenu, nije priznato u Uniji. Prema njima bi, u slučaju da EU djelomično ukine sankcije, Rasperia automatski ponovno dobila pristup dionicama.

Prema Barkeru, EU bi teoretski mogao spriječiti povrat dionica Rasperiji tako da ih formalno prenese na novog vlasnika, što bi pravno gledano predstavljalo oduzimanje, a taj korak europske zemlje još izbjegavaju. Čak ni RBI, koji bi iz ovoga najviše profitirao, nije uvjeren. Prošle godine, uz pomoć austrijske vlade, već je pokušao otključati zamrznute dionice, ali je plan propao zbog otpora drugih članica i još im je nakon toga pala cijena dionica.

Pismo nadzornom odboru RBI-ja

Barker i Polman stoga sada lobiraju kod RBI-jevih nadzornika. Krajem studenog uputili su pismo predsjedniku nadzornog odbora Erwinu Hamesederu s prijedlogom kupnje dionica Strabaga. U pismu navode da bi inicijativa mogla 'staviti točku na nesretne događaje' vezane za dionice i vratiti ugled Raiffeisen banci, omogućujući joj da konstruktivno sudjeluje u obnovi Ukrajine bez dodatnog antagoniziranja Rusije. Kako piše Handelsblatt, odgovor još nije stigao.

Barker, koji je radio za Deripaskin energetski konglomerat En+ od 2017. do 2022. godine, kategorički odbacuje mogućnost da bi oligarh profitirao iz ovog plana. 'Svi investitori moraju ispunjavati jasne kriterije – sankcionirane osobe ili ruske firme ne mogu sudjelovati', rekao je. Fond za Ukrajinu vodila bi švedska privatna investicijska tvrtka Summa Equity, s mogućnošću uključivanja i država članica, a neki partneri iz EU-a, uključujući Francusku i Luksemburg, već su iskazali interes za to.

Konzorcij u Bruxellesu još mora uvjeriti članice da prijedlog postane dio 20. paketa sankcija, a on bi trebao biti usvojen do četvrte godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, 24. veljače.