Uoči Svjetskog i Europskog tjedna novca, koji se obilježava od 14. do 18. ožujka nizom aktivnosti usmjerenih podizanju opće razine financijske pismenosti u društvu, Damir Zorić u uvodu je podsjetio kako su upravo Hrvatski ured za osiguranje i članovi 2011. uputili Vladi inicijativu da se pokrene projekt financijske pismenosti.

U siječnju 2015. Vlada je usvojila Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje 2015. - 2020. u kojem su društva za osiguranje aktivni dionici. Naglasio je kako se osiguratelji kontinuirano uključuju u razne aktivnosti s ciljem podizanja razine financijske pismenosti među mladima, prema preporuci Insurance Europe koje ističe da je financijsko obrazovanje proces koji traje cijeli život te da je nužno usmjeriti edukativne aktivnosti na škole i mlade.

Nužno podizanje svijesti

Volarić je naglasio kako je nužno podizanje svijesti o rizicima kojima smo okruženi te da osiguranje nudi upravljanje tim rizicima i mogućnost rješavanja mnogih životnih poteškoća. Dodao je kako starenje stanovništva, visoka razina javnog duga i ograničenost proračunskih sredstava doprinose neodrživosti sadašnjeg mirovinskog sustava te da građani moraju biti svjesniji da trebaju preuzeti veću odgovornost za svoju budućnost. Društva za osiguranje, kako je istaknuo, ostvaruju i važne društvene funkcije te mogu partneri države kroz smanjenje pritiska na mirovinski sustav. Istaknuo je primjer poplava, jer što je veća zastupljenost osiguranja, to je manja obveza države u nadoknadi štete. Također, oni su u važni ulagači u gospodarstvo budući da njihova imovina iznosi 34,6 milijardi kuna koja je u najvećoj mjeri uložena u državne obveznice i ostale vrijednosne papire.

Matošić je istaknuo je kako je svjesnost građana o tome da već pri prvom zaposlenju trebaju razmišljati o štednji za mirovinu na niskoj razini. Podaci Insurance Europe iz veljače ove godine pokazuju da je Hrvatska i po izdvajanju za životno osiguranje pri dnu u Europi, a iza nas su samo Bugarska, Latvija, Rumunjska i Turska. Tako građanin u Sloveniji godišnje izdvoji za životno osiguranje oko 300 eura, u Austriji i do 800, dok u Hrvatskoj samo 90 eura.

Velik rizik pismenosti

Igor Pureta osvrnuo se na rezultate Mjerenja financijske pismenosti 2015., koje su provele HNB i HANFA, prema kojem je prosječna ocjena financijske pismenosti građana u Hrvatskoj 11,7 od moguća 21 boda. Najniža je pismenost kod mlađih od 19 godina. Dodao je kako su ključna pitanja za društva za osiguranje u projektu financijske pismenosti, podizanje svijesti o rizicima i izloženosti rizicima te edukacija o štednji i mogućnosti isplate štednje odlaskom u mirovinu.

Pauković je zaključno istaknuo kako je poruka ovogodišnjeg Svjetskog tjedna novca 'TAKE PART: Save Smart', kako bi djeca i mladi od rane dobi učila i primjenjivala navike pametne, pažljive potrošnje i kako bi razvili vještine upravljanja novcem i planiranja sigurne budućnosti. Hrvatski ured za osiguranje kontinuirano provodi aktivnosti s ciljem pomoći mladima da postanu odgovorni financijski obrazovani građani.