Gospodarstvo eurozone palo je u prvom tromjesečju 0,2 posto, već šesti kvartal zaredom, po čemu je ovo najdulja recesija u tom bloku od kada je 1999. godine uveden euro, pokazuju danas objavljeni podaci Eurostata
To je i veći pad nego što se procjenjivalo jer su u anketi Reutersa analitičari očekivali pad od 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjoj je razini, pak, gospodarstvo eurozone potonulo 1 posto
To je već šesti kvartal zaredom kako gospodarstvo eurozone slabi, pa je ovo dulja recesija od one 15-mjesečne za vrijeme financijske krize 2008. i 2009. godine, najdulje recesije od uvođenja eura 1999.
Produbljivanje recesije u eurozoni ponajviše je posljedica dužničke krize, koja traje već četvrtu godinu i koja je mnoge članice tog bloka navela na uvođenje strogih mjera proračunske štednje.
'Eurozona je na kritičnoj točki. Nužno je da se što prije pronađe ravnotežu između mjera štednje i mjera za poticanje rasta gospodarstva', kaže Nick Matthews, ekonomist u tvrtki Nomura International u Londonu.
Sve su glasniji i političari koji zagovaraju manje štednje, a više mjera za poticanje rasta jer je stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula rekordnih 12,1 posto, pri čemu je bez posla više od 19 milijuna građana tog bloka.
U Europskoj je uniji, pak, gospodarska aktivnost pala 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, odnosno 0,7 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.
Pritom se produbljuje kriza u Italiji, trećem po veličini gospodarstvu eurozone. U toj je zemlji BDP u prvom tromjesečju pao za 0,5 posto u odnosu na prethodno, te za 2,3 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, više nego što se očekivalo.
'To je lošije nego smo očekivali i ne nudi naznake kraja recesije. Znali smo da će se domaća potražnja smanjiti, no ovaj podatak, kao i podaci koje smo vidjeli u drugim zemljama, sugerira da bi i izvoz mogao također biti slab', kaže Giada Giani, analitičar Citigroupa.
Recesija u toj zemlji tako se nastavlja sedmo tromjesečje zaredom, što nije zabilježeno još od 1970. godine. Vodeći pokazatelji talijanskog gospodarstva ukazuju da bi BDP mogao pasti i u drugom tromjesečju, dok se u cijeloj ovoj godini očekuje pad za više od 1 posto.
I ostala najveća gospodarstva eurozone, njemačko i francusko, u slabijoj su formi nego što se mislilo
Podaci Eurostata pokazuju da je od 17 članica eurozone u prvom tromjesečju njih devet bilo u recesiji, dok je rast ostalih mršav.
Zbog slabijih nego što se očekivalo gospodarskih podataka, tečaj eura pao je jutros na otprilike 1,2900 dolara, najnižu razinu u šest tjedana.
Posljedica je to špekulacija da bi Europska središnja banka mogla uvesti daljnje mjere kako bi potaknula izlazak eurozone iz recesije.
Nedavno je ECB smanjila ključne kamatne stope s 0,75 na 0,50 posto, najnižu razinu u povijesti, nastojeći oživjeti kreditiranje kompanija i građana, te tako ojačati potrošnju.
No, taj potez vjerojatno neće biti dovoljan da bi se prekinuo štetni ciklus u kojem europske vlade smanjuju potrošnju, kompanije otpuštaju zaposlenike, Europljani troše sve manje, a mladi ljudi gube nadu da će pronaći posao.
Oprezni su i ulagači na europskim burzama, pa su oko podneva frankfurtski DAX i pariški CAC indeks bili u minusu do 0,2 posto, dok je londonski FTSE stagnirao.
