U svibnju je industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena za 0,2 posto u odnosu na travanj kada je prema revidiranom podatku porasla za 0,3 posto, pokazuju sezonski i kalendarski prilagođeni podaci Eurostata.

Oštar pad u Irskoj

Na razini EU-a smanjena je za 0,1 posto, nakon 0,2-postotnog povećanja u prethodnom mjesecu, prema revidiranom podatku.

Tvornice su na oba područja smanjile proizvodnju prvi puta od siječnja, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najsnažnije je u svibnju na oba područja pala proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,1 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU‑u. U travnju je bila porasla za 1,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,4 posto na razini Unije.

U sektoru energije proizvodnja je pak u svibnju porasla za 2,2 posto u eurozoni i za 2,0 posto u Uniji, najsnažnije od početka godine.

Izrazitije je u eurozoni porasla i proizvodnja netrajnih dobara za široku potrošnju, za 0,8 posto, ali upola blaže nego u travnju. U Uniji sektor je uvećao proizvodnju za 0,6 posto u odnosu na travanj kada je bila porasla za 0,8 posto.

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježila je u svibnju Irska, za 5,2 posto. Slijede Malta i Litva gdje je smanjena za 3,7 odnosno za tri posto.

Blizu je i Hrvatska s padom industrijske proizvodnje za dva posto u odnosu na travanj kada se bila smanjila za 0,6 posto.

Najsnažniji rast industrijske proizvodnje zabilježen je pak u Luksemburgu, od 2,7 posto. Slijede Mađarska i Poljska gdje je uvećana za 2,3 odnosno za dva posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju i Rumunjsku, pokazuju tablice.

Manje potrošačkih dobara

I godišnja usporedba pokazuje pad proizvodnje u eurozoni, za 1,2 posto u odnosu na prošlogodišnji svibanj. U travnju bila je porasla za 0,4 posto, prema revidiranom podatku.

Na razini EU-a zadržala se pak, više-manje, na razini od prije godinu dana nakon što je u travnju porasla za 0,9 posto.

Daleko najveći pad zabilježen je na oba područja u segmentu netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za čak 10,7 posto u eurozoni i za 8,1 posto u EU, osjetno snažniji nego u travnju.

Pala je i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za tri posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,7 posto u EU‑u.

Najviše je pak porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,6 posto u eurozoni i za tri posto u Uniji.

Slijedi sektor energije s rastom proizvodnje u eurozoni za 1,3 posto i za 1,6 posto u EU.

Hrvatska blizu prosjeka

Najsnažnije je na godišnjoj razini u svibnju, prema Eurostatu dostupnim podacima, potonula industrijska proizvodnja u Irskoj, za čak 19,7 posto.

Slijedi s velikim odmakom Bugarska s padom proizvodnje za 4,7 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju pala za 1,1 posto u usporedbi s istim mjesecom lani. U travnju smanjena je na godišnjoj razini za 2,1 posto.

Daleko najveći rast industrijske proizvodnje bilježile su pak Danska i Švedska, od po 6,5 posto.

Blizu su Latvija i Mađarska gdje je industrijska proizvodnja porasla za 6,2 odnosno 5,4 posto, pokazalo je izvješće Eurostata.