Ekstremno vrijeme, praćeno izmjenama suše i olujnih nevremena, izazvalo je kratkoročne gospodarske gubitke u Europi od najmanje 43 milijarde eura. Pritom su najveću štetu, u visini od najmanje jedan posto bruto dodane vrijednosti, pretrpjele Bugarska, Cipar, Grčka i Malta te su slijedile druge mediteranske zemlje.

Ekonomisti sa Sveučilišta u Mannheimu i iz Europske središnje banke su rezultate brze analize, a koja kazuje da je ljetošnje (ne)vrijeme uzrokovalo štetu u visini od 0,26 posto ukupne europske proizvodnje, nazvali konzervativnima jer u njih nisu uključene štete od požara koji su u kolovozu poharali jug Europe, niti kumulativne učinke istovremenih ekstremnih pojava.

Sehrish Usman, ekonomistica sa Sveučilišta u Mannheimu i glavna autorica studije, rekla je da bi 'pravovremene procjene' mogle pomoći zakonodavcima i političarima da ciljano usmjere pomoć u trenucima u kojima nema službenih podataka o šteti.

'Pravi troškovi ekstremnih vremenskih uvjeta sporo se otkrivaju jer ti događaji utječu na živote i egzistenciju kroz širok spektar kanala što se protežu izvan početnog udara', poručila je za Guardian.

Indirektni učinci su dalekosežniji

Klimatski slom, odnosno globalno zagrijavanje učinilo je uvjete za požare čak 40 puta vjerojatnijima u Španjolskoj i Portugalu te 10 puta u Grčkoj i Turskoj, procijenili su znanstvenici. Uz to, smrtnost tijekom lipanjskog toplinskog vala je utrostručena zbog onečišćenja koje zagrijava planet u čak 12 velikih gradova.

Autori nove studije nisu se fokusirali samo na uništenu imovinu ili osigurane gubitke, već na poveznicu između vremenskih pojava i gospodarske proizvodnje, primjerice štetu na infrastrukturi zbog poplava ili skraćeno radno vrijeme građevinara zbog toplinskog vala. Studija tako potvrđuje da su širi gospodarski učinci klimatskih promjena veći od izravnih posljedica i dulje traju.

'Već dugo tvrdim da moramo preusmjeriti fokus s izravnih šteta od katastrofa na šire mjere koje obuhvaćaju pun gospodarski učinak, stoga mi je drago vidjeti da studija upravo to čini', rekao je Stéphane Hallegatte, glavni klimatski ekonomist Svjetske banke.

Šteta i na daljinu

Gert Bijnens, ekonomist Belgijske nacionalne banke, tvrdi da su poremećaji u opskrbnim lancima jedna od najznačajnijih 'skrivenih cijena' koje se obično ne uzimaju u obzir. Studija o troškovima razornih poplava koje su se 2021. dogodile u Belgiji otkrila je da je prodaja u proizvodnim tvrtkama daleko od poplavljenih područja naglo pala ako su imale dugogodišnje dobavljače u poplavljenim zonama. Zanemarivanje takvih učinaka moglo bi dovesti do podcjenjivanja šteta od 30 posto, ustvrdio je.

'Naravno, takve procjene prate nesigurnosti jer se oslanjaju na povijesne prosjeke i još ne mogu u potpunosti obuhvatiti kumulativne događaje. Glavna je poruka ipak jasna: ekstremni vremenski uvjeti već ostavljaju značajan gospodarski trag, a posredni učinci mogu biti jednako štetni kao i izravna razaranja', zaključio je Bijnens.