vrag ne spava

Europa se sprema na glad: Evo kako bi izgledala velika nestašica hrane

06.03.2024 u 11:44

Bionic
Reading

Dva puna dana u središtu Bruxellesa prošlog mjeseca, oko 60 dužnosnika Europske unije i vlada, stručnjaka za sigurnost hrane, predstavnika industrije i nekolicina novinara okupila se kako bi se suočili s s problemom koji jedva da se nalazio radaru prije nekoliko godina - potpuna kriza u proizvodnji i opskrbi hranom.

U Europi su stres testovi, na kojima se unaprijed odgovora na pitanja koje bi se mogla pojaviti uslijed neke velike krize, rijetkost. Zato je izrazito zanimljivo da su se odlučili pozabaviti nestašicom hrane, posebno jer vam Europa zadnja padne na pamet kada se spomene glad.

No čelnici u Bruxellesu vrijedno rade te su prema pisanju Bloomberga ovom prilikom priredili hipotetske scenariju prema kojima bi opskrba Europe hranom bila ugrožena te su pokušali da ti odgovore kako postupati u tim slučajevima.

Primjeri i nisu tako daleka znanstvena fantastika. Udružene sile El Niña i La Niñe osakatile su proizvodnju soje u Latinskoj Americi. Ukrajinski i ruski farmeri su zaratili. Indonezija je zabranila isporuke palminog ulja u Europu, dok je Kina gladna usjeva. Sredozemlje sve više nalikuje pustinji...

Godina je 2024. “Manjak hrane u Europi? Pitanje je samo kada, ali oni ne slušaju”, govorio je glas u video prijenosu.

Nekšto dalje na ulicama Buxellesa upravo u tom trenutku seljaci su jačali svoje prosvjede protiv EU, zaustavljajući opskrbu trgovina - kao da su željeli izoštriti fokus sudionika, piše Bloomberg koj dodaje da bi otmjeni co-working prostor u kojem se simulacija održavala teško da nalikuje kakvom bunkeru, ali video primjeri suša, poplava i građanskih nemira uz jak ritam zlokobne glazbe stvorile su osjećaj hitnosti.

'Očekujte kaos', upozorio ih je Piotr Magnuszewski, modelator sustava i dizajner igara koji je radio s Ujedinjenim narodima.

Gledati kako jedna od najbolje prehranjenih regija na svijetu stres testira svoje prehrambene sustave naglašava rastuću razinu zabrinutosti među vladama oko sigurnosti opskrbe hranom za svoje stanovništvo. U četiri godine niz šokova uzdrmao je način uzgoja, distribucije i konzumiranja hrane.

  • +10
Prosvjed poljoprivrednika u Bruxellesu Izvor: Profimedia / Autor: Ata Ufuk Seker / AFP / Profimedia

Pandemija koronavirusa, ruska invazija na Ukrajinu i prekidi na ključnim pomorskim rutama poremetili su opskrbne lance i doveli do skoka cijena. Nestalno i ekstremno vrijeme redovito ometa poljoprivredu. U tom kontekstu, dužnosnici se više ne pitaju kada bi mogla nastupiti kriza s hranom, već s koliko kriza se mogu nositi odjednom.

I tako, 2025. godina je i sve je više podbačenih sjetvi. One utječu na cijene stočne hrane, što ograničava proizvodnju stoke i ribe. Neki brodovi koji prevoze usjeve skreću iz Europe kako bi robu prodali višim ponuđačima drugdje.

Azijska ograničenja izvoza palminog ulja sada smanjuju zalihe svakodnevnih namirnica od margarina do kruha. Optužbe o korporativnoj pohlepi, dezinformacijama i teorijama zavjere se šire.

'Pravodobnost u smislu teme bila je nevjerojatno na mjestu', rekla je Katja Svensson, viša savjetnica za prehrambene sustave pri Nordijskom vijeću ministara koja je sudjelovala u simulaciji. Sada želi da se njezina regija održi vlastitu stres test simulaciju.

Testiranje otpornosti na stres uobičajena je pojava u bankarskom sektoru od financijske krize, dok su vladini dužnosnici i kreatori politike u SAD-u s vremena na vrijeme provodili takozvane ratne igre, čak i one koje su uključivale pandemiju samo nekoliko mjeseci prije izbijanja koronavirusa.

U Europi su vježbe koje vodi vlada rijetke, a kamoli one usmjerene na hranu, kaže Magnuszewski, znanstveni direktor Centra za sistemska rješenja u Wroclawu u Poljskoj.

Prosvjedi poljoprivrednika u Njemačkoj Izvor: Profimedia / Autor: JOHN MACDOUGALL / AFP / Profimedia

Naizgled, Europa je u zavidnoj poziciji kao jedan od najvećih svjetskih dobavljača prehrambenih proizvoda od žitarica i mliječnih proizvoda do svinjetine i maslinovog ulja, s nekim od najnižih razina nesigurnosti hrane.

U prosjeku je samo 14 posto godišnje potrošnje kućanstava 2021. godine išlo na hranu, u usporedbi s oko 60 posto u Nigeriji i 40 posto u Egiptu. Globalni indeks sigurnosti hrane redovito rangira europske zemlje kao najsigurnije na svijetu.

Ali postoje ranjivosti. Vremenski i klimatski koji događaji redovito pogađaju poljoprivrednike stajali su Europu više od 50 milijardi eura ekonomskih gubitaka u 2022. godini.Troškovi gnojiva i energije potrebnih za uzgoj usjeva i održavanje staklenika strelovito su porasli nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Stvari se dalje raspliću kasnije 2025. godine. Nezadovoljnici pljačkaju trgovine, policija se bori obuzdati širenje nereda u gradovima. Ljudi u Njemačkoj ne mogu kupiti ribu i meso u trgovinama, stočari propadaju.

U međuvremenu, fokus javnosti prebacuje se na profiterstvo trgovaca. Mala seoska gospodarstva propadaju poput domina, a napadi na useljenike postaju sve rašireniji. Je li EU brod koji tone, pita se netko u videu? Za sve su krive 'liberalne elite', kaže netko drugi.

  • +5
Prosvjedi farmera u Francuskoj Izvor: Profimedia / Autor: Damien MEYER / AFP / Profimedia

Potom su uslijedila rješenja. Sudionici su se podijelili u skupine, svakoj je osobi dodijeljena nova uloga, od lobista poljoprivrednika do sindikata i prehrambenih radnika. Grupe su radile na radionicama o politikama od upravljanja krizama i izgradnje rezervi do opskrbe hranom za najugroženije.

Dugoročno, postoje pitanja o tome kako obuzdati zabrinjavajuće pretjerano oslanjanje Europe na uvoz usjeva, poput soje potrebnih za prehranu goleme mesne i mliječne industrije. Tako je radna skupina, kojoj je prisustvovao i Bloomberg, potaknula smanjenje subvencija za uzgoj stoke.

Drugi dan započeo je sesijom svjesnosti prije nego što se fokusirao na prijedloge politika i zaključke. Bilo je malo primjedbi na ideju da se prehrana treba pomaknuti prema zdravijim opcijama i udaljiti od mesa. Postavljala su se pitanja o tome kako najbolje upravljati rezervama hrane i pratiti razinu zaliha.

Sudionici su izdvojili druge teme za buduće vježbe, od sigurnosti hrane i bioterorizma do suzbijanja dezinformacija i pripreme za bolesti koje prenose životinje, pri čemu je potonje 'veliko pitanje i postoji rizik da postane još veće', rekla je Svensson. Istina, malo je vlada u Europi spremno za upravljanje budućim prehrambenim krizama, prema Chrisu Hegadornu, umirovljenom američkom diplomatu koji je suorganizirao radionicu.

'Živimo u krizi posljednje tri godine. Ima još puno toga za učiniti na svakoj razini. Krize će samo dolaziti sve brže i teže', poručio je je Hegadorn, pomoćni profesor globalne prehrambene politike na Sciences Po u Parizu na kraju.