podaci eurostata

Europa i Hrvatska ubrzano stare - prosječan Hrvat uskoro će imati blizu 50 godina, a radnika koji uzdržavaju umirovljenike sve je manje

  • Autor: I. Vasilj
  • Zadnja izmjena 13.09.2022 19:57
  • Objavljeno 13.09.2022 u 19:57
Starenje europskog društva (ilustracija)

Starenje europskog društva (ilustracija)

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal/profimedia

Posljednjih nekoliko desetljeća stanovništvo u Europi počelo je starjeti, ponajviše zbog smanjenog fertiliteta i produženog životnog vijeka ljudi

Mnoge države suočavaju se s problemom starenja stanovništva. U Europskoj uniji se očekuje da će do kraja stoljeća više od 30 posto stanovništva imati 65 ili više godina. Promjene u stanovništvu Europske unije, do kojih će doći do 2100. godine, negativno će se odraziti na gospodarski rast.

Omjer ovisnosti kojim se mjeri odnos između broja osoba starijih od 65 godina i mlađih od 15 godina prema radnoj snazi do 2100. godine, po projekcijama, mogao bi porasti u velikoj mjeri. U 2021. godini, prema Eurostatu, omjer starosne ovisnosti u Europskoj uniji bio je 32 naprema 100, što znači da su na 100 radno sposobnih ljudi bile 32 starije osobe. Očekuje se da će se do 2100. godine ovaj omjer povećati na 57.

tportal

Izvor: Eurostat / Autor: Neven Bučević, tportal

Što je populacija starija, to je veći pritisak na javne financije. Da bi se pokrili veliki izdaci, država može povećati poreze, a oni se onda negativno odražavaju na radno sposobno društvo. Prema podacima MMF-a, tako bi starenje društva u Japanu moglo usporiti godišnji rast BDP-a te zemlje za jedan postotni bod u sljedećih 30 godina.

tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Neven Bučević

No situacija nije takva samo u Europskoj uniji i Japanu, jer cijela svjetska populacija stari. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, do 2030. godine na svakih šest osoba na svijetu jedna će imati više od 60 godina. Uzrok tome su ponajviše pad stope fertiliteta, odnosno prosječan broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života, i produženi životni vijek ljudi.

U Hrvatskoj se udio populacije u dobi od 65 godina povećava još od početka devedesetih. Prema podacima Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, 2030. će na 100 osoba u radnoj dobi biti 41 starija osoba, a u 2040. na 100 osoba u radnoj dobi predviđa se 46 starijih osoba. Medijalna starost hrvatskog stanovništva će do 2025. biti 45,5 godina, u 2030. 46,8 godina, a u 2040. čak 48,8 godina.

poražavajući trend

U Hrvatskoj jedna županija ima više umirovljenika nego radnika

Hrvatska se približava točki u kojoj će u njoj živjeti jednak broj radnika i umirovljenika, a u Sisačko-moslavačkoj županiji već ima više umirovljenika nego zaposlenih ljudi. Stanje nije dobro ni u susjednoj Karlovačkoj županiji ni na istoku zemlje.

Prema lanjskom popisu stanovništva, pali smo na 3,88 milijuna stanovnika, uz jasan trend odlaska velikog broja mladih u inozemstvo. To se odražava i na omjer radnika i umirovljenika, odnosno sposobnost mirovinskog sustava da iz uplaćenih doprinosa ili investicija proizvede dovoljan broj adekvatnih mirovina.

Hrvatska je, primjerice, 1980. godine imala omjer od četiri radnika na jednog umirovljenika. Prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 30. lipnja ove godine taj je omjer iznosio 1,33 radnika na jednog umirovljenika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!