Govoreći o geotermalnoj energiji u kontekstu energetske neovisnosti i otpornosti, direktorica sektora za geotermalnu energiju u Agenciji za ugljikovodike Martina Tuschl je apostrofirala veliki potencijal hrvatskog dijela "panonskog bazena".

S obzirom na temperaturnu raznolikost geotermalnih resursa i širok spektar njihove primjene, od grijanja do proizvodnje električne energije, geotermalna energija predstavlja značajan i još uvijek nedovoljno iskorišten energetski potencijal, poručila je.

Dug vijek trajanja geotermalnih elektrana

Tako su primjerice bušotine dublje od 3000 metara, s temperaturama od 150 do 200 stupnjeva Celzijusa, pogodne za proizvodnju električne energije i kombiniranu proizvodnju struje i toplinske energije, a koje, unatoč visokim početnim ulaganjima, nose i najveći potencijal prihoda i energetske proizvodnje.

"Geotermalne sustave karakteriziraju visoka početna ulaganja, ali i niskim operativnim troškovima i stabilnim, diversificiranim prihodima, što dugoročno osigurava ekonomsku isplativost", istaknula je Tuschl. Iznijela je podatak da na bušenje i istraživanje otpada 50 do 70 posto ukupne investicije, otprilike osam do 12 milijuna eura po bušotini, što je bušotina dublja to je i skuplja, pa su stoga "u tom početnom životnom vijeku" potrebni i javni poticaji. Govoreći, pak, o isplativosti geotermalnih elektrana, apostrofirala je i njihov dugi vijek trajanja, pa tako ima jedna u Italiji koja je nedavno obilježila sto godina rada.

Tuschl je spomenula i prvu geotermalnu elektranu u Hrvatskoj u Cigleni kod Bjelovara, kao i "skoro tri vrlo zrela projekta koji bi do 2030. mogli biti stavljeni u upotrebu".

Istaknula je da je toplinarstvo prepoznato i u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), pa je tako Agencija dobila financiranje projekta koji je rezultirao s četiri "komercijalno pozitivne" bušotine - u Velikoj Gorici, Zaprešiću, Osijeku i Vinkovcima.

Primjerice, zaprešićko ležište ima temperaturu višu od 97 stupnjeva te potencijal da zadovolji sve toplinske potrebe grada, dok bušotina u Velikoj Gorici, s ležišnom temperaturom iznad 100 stupnjeva, potencijalno pokriva gotovo 60 posto potreba centralnog toplinskog sustava.

Tuschl je istaknula da EU prepoznaje geotermalnu energiju kao ključni element energetske tranzicije, s ciljem značajnog povećanja kapaciteta, smanjenja rizika ulaganja i ubrzanja razvoja kroz regulatornu, financijsku i tehnološku podršku.

Geotermalna energija je prepoznata kao stabilan europski izvor energije, što se tiče geotermalnog potencijala Hrvatska tu stoji bolje od ostatka Europe, a na neki način je i predvodnica u tom segmentu, kazala je, između ostalog, Tuschl.

Državni tajnik: Geotermalna energija je idealno rješenje

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar je izjavio da su količine električne energije i plina proizvedene u Hrvatskoj nedovoljne da bi pokrile potrebe građana.

Kada je riječ o plinu, samodostatnost je nekada iznosila 90 posto, no resursi su dijelom iscrpljeni, postoje i daljnja istraživanja, ali Špehar smatra da, kada je o ugljikovodicima riječ, ne treba puno očekivati. Tu je i ekološki aspekt, tako da je to smjer od kojeg se "pomalo ali sustavno odmičemo", kazao je.

Problem s električnom energijom je pak u tome, naveo je, da je "imamo kad je ne trebamo, a nedostaje nam kad je trebamo".

"Tako da električnu energiju jako puno izvozimo, ali još više uvozimo, a to nije dobro", istaknuo je. U kontekstu tog izazova, Špehar je apostrofirao potrebu revitalizacije HEP-ovih postrojenja, izgradnju novih hidroelektrana, a također i potencijal geotermalne energije.

"Geotermalna energija nam je idealno rješenje", kazao je Špehar, pobrojavši njene brojne prednosti, pa i činjenicu da je riječ o tehnologiji obnovljivog izvora energije, bez štetnog utjecaja na okoliš, stoga i važne u procesima dekarbonizacije i smanjenja emisija ugljikovog dioksida, a to je i energija "na koju se može osloniti 365 dana u godini".

Naglasio je i potrebu daljnjeg jačanja energetske samodostatnosti i učinkovitosti. "Kroz NPOO već je jako puno toga postignuto, a kroz novi Višegodišnji financijski okvir dodatno se planira poraditi na projektima energetske sigurnosti, samodostatnosti i učinkovitosti", izjavio je.

Stier: Gašenje "nuklearki" u Njemačkoj kriva odluka

Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier je rekao da je jasno da Europa mora povećati proizvodnju vlastite energije, što između ostalog znači i snažniji povratak korištenju nuklearne energije, no i daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije.

S obzirom na njen veliki potencijal, i Stier je rekao da su za Hrvatsku "pogotovo važna i još snažnija ulaganja u geotermalnu energiju". Pohvalio je i Vladu što u najnovijem paketu pomoći građanima i gospodarstvu "ima posebna stavka" koja se odnosi na tu energiju.

Spomenuo je i obećanje Europske komisije da će prvi akcijski plan za geotermalnu energiju biti objavljen sredinom svibnja, što će pružiti i mogućnost "boljeg financiranja".

No, kazao je Stier, i dalje je nužno korištenje plina i nafte, zbog čega je važna diversifikacija opskrbe i postojanje potrebne infrastrukture, u vidu i Janafove te LNG terminala na Krku.

Stier se slaže sa stavovima visokih čelnika EU-a, pa tako i potpredsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, da nije bilo pametno gasiti nuklearne elektrane u Njemačkoj. "To je bila kriva odluka koja je samo povećala ovisnost Njemačke o ruskome plinu. Naravno, Njemačka sada plaća cijenu za to, ali i svi osjećamo posljedice toga", izjavio je Stier.

"Izravna korelacija između energetske samodostatnosti i gospodarske učinkovitosti i konkurentnosti"

U sklopu konferencije održan je i panel o energetskoj tranziciji s predsjednicima uprava vodećih energetskih i industrijskih kompanija, na kojem su sudjelovali predsjednik Uprave Končar - Elektroindustrije Gordan Kolak, predsjednik Uprave Petrola Hrvatska Ante Mandić, predsjednik Uprave ENNA grupe Boštjan Napast i predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay.

Riječi je bilo i o efektima energetske krize izazvane sukobom na Bliskom istoku, pri čemu je Napast ocijenio da je u prvom valu krize Europa prvenstveno "izložena cjenovno", dok dugoročnije, ako kriza potraje, u većoj mjeri može u pitanje doći i sama fizička opskrba ključnim energentima.

Mandić je kazao da je Europa lani uvezla oko 56 posto svojih energetskih potreba, "što je puno". Primjerice, kod SAD-a je to u 2024. iznosilo 17 posto, dok se udio uvoza u Kini kreće od 20 do 22 posto.

Poručio je da postoji izravna korelacija između energetske samodostatnosti i gospodarske učinkovitosti i konkurentnosti. "To možemo vidjeti na primjerima Kine i SAD-a s jedne strane, te onoga što se događa u Europi", kazao je Mandić.

Kolak je ustvrdio da Europa nema alternativu u pogledu daljnjeg povećanja korištenja energije iz obnovljivih izvora jer su "to izvori koji su stalno dostupni". "Europa nema nafte i plina, ali ima i sunce i vjetar", poručio je Kolak.

Rekao je i da će potrebe za električnom energijom u budućnosti sigurno rasti, između ostalog spomenuvši i velika ulaganja u Kini i SAD-u u elektroenergetsku infrastrukturu, a ni Europa po tom pitanju nema alternative.

Ortutay smatra da situacija oko Hormuškog tjesnaca, s obzirom i na diversificiranost izvora, ipak nema toliko veliki utjecaj na sigurnost opskrbe Europe naftom. 

Veći ipak problem mogu biti cijene energenata i njihov utjecaj na europsku gospodarsku konkurentnost, stoga su nužni daljnji napori za povećanje energetske neovisnosti Starog kontinenta, ocijenila je.