BANKA SAXO:

'Ekonomski populizam jača zbog neuspjeha globalizacije'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 18.01.2017 23:24
  • Objavljeno 12.12.2016 u 16:00
Nejednakost

Nejednakost

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Vlade u Zapadnoj Europi sve se više oslanjaju na populističko upravljanje, naročito ono u ekonomiji i njihov broj udvostručio se unatrag godinu dana, a taj val populizma mogao bi dodatno ojačati tijekom 2017. godine, smatraju u banci Saxo

Radi se o bitnoj promjeni u načinu vođenja država koja se nije dogodila još od Drugog svjetskog rata, a nadolazeći izbori u Nizozemskoj te kasnije i u Francuskoj i Njemačkoj vjerojatno će podupirati taj trend, ističe Christopher Dembik, rukovoditelj makro analiza u banci Saxo.

Neuspjeh globalizacije

Upravljanje gospodarstvom u posljednjih nekoliko desetljeća nije donijelo očekivane rezultate i to je glavni razlog za rast podrške populizmu. Naime, liberalne elite uporno su tvrdile da će globalizacija mnogima donijeti korist, a stvarnost je ipak drugačija.

Globalizacija, omogućivši pristup zapadnim tržištima, milijune ljudi iz zemalja u razvoju spasila je od siromaštva, ali je isto tako doprinijela povećanju nejednakosti u razvijenim zemljama. Zapravo je samo manjina imala koristi od globalizacije, a to se najbolje vidi u SAD-u i Velikoj Britaniji u kojima su prihodi u vlasništvu jednog postotka najbogatijih građana posljednjih godina strahovito porasli, naglašava Dembik.

Populizam daje ekonomski odgovor koji po svojoj naravi nije antiliberalan i ne zasniva se ni na jednoj ideologiji, a dvije su mu glavne karakteristike protekcionizam i državni intervencionizam.


Država kao odgovor

Ekonomski gledano, populizam je izgubio kredibilitet zbog događaja tijekom 1920-ih i 1930-ih godina koji su doveli do uspostave diktatorskih režima i svjetskih sukoba. No primjeri Mađarske i Poljske pokazuju da ne treba donositi finalni sud jer je dinamika rasta te dvije zemlje usko povezana s integracijom europskih fondova, objašnjava Dembik. Ujedno ističe da su upravo zbog neuspjeha liberalne doktrine, ponovno prepoznata rješenja koje omogućava populistički pristup, a posebice ona nadahnuta keynesijancima, čak i u OECD-u.

'Zanimljivo je pratiti političku filozofiju koju primjenjuje britanska premijerka Theresa May jer je raskinula s propalim vizijama 'Velikog društva' Davida Camerona i 'Trećeg puta' Tony Blaira i Anthonyja Giddensa. Naime, za razliku od njezinih prethodnika koji su zagovarali minimalnu državu, za Theresu May država ne predstavlja problem već rješenje s tri cilja', komentira.

Prvi je cilj smanjenje financijske i zemljopisne nejednakosti, što je bio i glavni pozadinski razlog referendumskog izglasavanja protiv ostanka u EU-u. Zatim, ekonomija mora biti regulirana tako da se smanji egoistično ponašanje koje je dovelo do financijske krize 2008. i, naposljetku, država mora služiti kao tampon-zona od udaraca kao što je to proces izlaska iz EU-a, tako što će se okrenuti javnoj potrošnji. Ostavština Nevillea Chamberlaina i Franklina Roosevelta nadahnula je takav ekonomski program koji zagovara moralni kapitalizam, kaže Dembik.

Zabluda protekcionizma

No populizam ne može ekonomski uspjeti ako se odluči za protekcionizam. Ipak, njegovi pobornici ističu primjer gospodarskog razvoja SAD-a u 19. stoljeću kako bi naglasili da protekcionizam ne predstavlja prepreku gospodarskom razvoju, objašnjava Dembik i ističe da se američka priča temelji na mitu o laissez-faireu i slobodnoj trgovini, ali to je daleko od stvarnosti. Primjerice, prosječna carina između 1812. i 1840. porasla je s 25 na 40 posto, a te su se prepreke zadržale sve do 1945. kada je SAD postao geopolitička supersila i usvojila novi ekonomski pristup.

No razuman protekcionizam može imati jasne ekonomske prednosti, a Dembik podsjeća na Listovu ideju obrazovnog protekcionizma za zaštitu novih industrija ne bi li ojačale i mogle se natjecati na međunarodnoj razini.

Danas bi se takav pristup mogao primijeniti na startupove i nove tehnološke sektore u Europi, a mogao bi se proširiti i na strateške sektore.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!