Litij je danas jedan od najtraženijih kemijskih elemenata jer ga se može pronaći u gotovo svim punjivim baterijama - od onih za pametne telefone do onih za automobile. No, zalihe litija nisu ravnomjerno raspoređene diljem svijeta. Zemlje koje se mogu pohvaliti zalihama, u boljem su položaju od ostatka, a prema svemu sudeći, u budućnosti će imati zalihu litija biti još važnije.

Stoga ne iznenađuje da su znanstvenici diljem svijeta u potrazi za još neotkrivenim zalihama litija, a jedno od najvećih nalazišta moglo bi se nalaziti na pomalo neobičnom mjestu - zakopano ispod drevnog vulkanskog kratera.

Jedno od najvećih na svijetu

Nova studija, objavljena u časopisu Science Advances, otkriva kako bi najveće svjetsko nalazište litija moglo biti skriveno na granici američkih saveznih država Nevade i Oregona. Znanstvenici smatraju kako bi se ispod površine moglo nalaziti dovoljno litija za sljedećih nekoliko desetljeća. Procjenjuje se da bi McDermittova kaldera mogla sadržavati oko 20 do 40 metričkih tona litija, što bi prema trenutačnim cijenama moglo vrijediti gotovo 1,5 bilijuna dolara.

Znanstvenici ističu kako se nalazište nalazi unutar velikog vulkanskog kratera nastalog urušavanjem magmatske komore i prostire se na području od 45 puta 35 kilometara.

Nagađaju kako je prije otprilike 16 milijuna godina ogromna vulkanska erupcija ispraznila magmatsku komoru, a ostavila za sobom debele slojeve vrućeg pepela koji se potom ohladio u tvrdu vulkansku stijenu. Prostor se tijekom vremena napunio vodom i pretvorio u jezero u kojem se sakupljao vulkanski pepeo i blato. Ti su sedimenti potom formirali jezerske stijene koje zadržavaju većinu gline bogate litijem.

U zoni koja se naziva Thacker Pass, glina bogata kalijem, koja čvrsto drži litij, tvori pojas debljine oko 30 metara. Analize su pokazale kako ova glina može sadržavati oko 1,3 do 2,4 posto litija, što je otprilike dvostruko više od tipičnih naslaga.

Dodatno istraživanje pokazalo je i kako se visokokvalitetni sloj litija nalazi blizu površine, što bi omogućilo rudarenje u velikim jamama, umjesto u dubokim rudnicima.

Geolozi koji su proučavali kalderu McDermitt ističu kako je model prema kojem su nastale ove naslage litija, veoma rijedak i mogao bi se naći na samo nekoliko mjesta diljem svijeta. Pogotovo rasprostranjen na ovako velikom području.

Zašto je to tako važno?

Globalna potražnja za litijem raste iz godine u godinu. Procjenjuje se da bi do 2040. godine mogla iznositi milijun tona godišnje, što je osam puta više od proizvodnje iz 2022. godine.

Koliko je glad za litijem velika, možda najbolje pokazuje podatak da je upravo zbog velike zalihe litija, koje se nalazi na polju Dobra, SAD pritisnuo Ukrajinu početkom 2026. godine i prisilio ju da potpiše 'ugovor o pravima na iskorištavanje' koji se odnosi i na to područje.

Inače, procjenjuje se kako Ukrajina ima oko tri posto svjetskih zaliha litija, uz ostale rijetke zemne minerale.

Upravo zbog toga je ovako velika količina litija pronađena na jednom mjestu izuzetno važna. Pogotovo jer se radi o nalazištu koje je plitko i široko, pa bi iskorištavanje bilo jednostavnije i jeftinije u odnosu na dublje rudnike prepune tvrdih stijena. Treba dodati i kako je SAD u posljednjih godinu dana intenzivirao svoju potragu za izvorima rijetkih zemnih minerala kako bi osigurao dovoljne zalihe za svoje potrebe.

S druge strane postavlja se pitanje o tome kako bi vađenje litija na području McDermittove kaldere utjecalo na vodu, divlje životinje i općenito život ljudi. Lokalna indijanska plemena i stočarske zajednice već su izrazile svoju zabrinutost, pogotovo jer obrada litija u glini zahtjeva kompliciran tehnološki postupak koji obuhvaća kemijsko pranje i ispiranje.