Vlada je odlučila djelomično popustiti subvencije za energente. Navodno će i smanjiti zamrznute cijene nekolicine od 70 proizvoda kojima je cijena već neko vrijeme zamrznuta.

Brojne su kritike ovog poteza, od toga da subvencije ne treba dirati, preko toga da ih treba ukinuti sve odjednom. Brojni ekonomisti općenito nisu skloni nikakvim intervencijama države u tržiše, a među njima je i poduzetnik Ivan Miloloža.

"Za Vladu je mudro da su to tako napravili. Ja bih to napravio drugačije. Postepene mjere nikada ne donose dobar efekt jer produljuju agoniju. Ponekad je bolje napraviti nagli presjek i zaokret. Pa onda pokušati intervenirati. To je kao bolest. Kad vam se bolest dogodi, pa vas uništava godinama, bolje je ići šok-terapijom nego da vas uništava godinama. Je li to ekonomski opravdano? Po meni nije. A je li to uzrok nečega što je iz političkih razloga kvalitetno? Po meni da. S treće strane, nikad se u povijesti ovih balkanskih prostora, europskih prostora, nije našlo toliko novca u poziciji Hrvatske, nikad mi nismo više novca u proračunu imali i nismo mogli drugačije intervenirati", rekao je Miloloža za Dnevnik Nove TV.

Ograničenja i poskupljenja

Istovremeno, imamo jednu od najviših inflacija u Europskoj uniji, pa mnogi drže kako će poskupljenje cijena struje, plina i toplinske energije biti još jedan udar na džepove građana.

"Inflaciju je izazvao potpuno nerazuman rast plaća u javnom sektoru. Dapače, ja sam protiv malih plaća i želim da svaki Hrvat živi dobro. Ali, tko će mi od ekonomista i stručnjaka objasniti što se dogodilo da mi skoro svaki drugi dan vidimo natječaje za zapošljavanje u javnom sektoru, u kojima se plaće s 1000 dignu na 1700 eura. To dovodi do devastacije privatnog sektora, jer tko će pronaći radnike, od radnice do inženjera, kad je u javnom sektoru veća plaća. porasla je cijena rada. Nerealno je što mi radimo. Cijena rada keramičara je skuplja od cijene sveučilišnog profesora i liječnika svjetskog glasa", rekao je Miloloža.

Protivi se i kontroliranju cijena u trgovinama. Smatra da nitko ne razmišlja o tvrtkama koje proizvode artikle s ograničenim cijenama i radnicima koji ondje rade.

"Otišli smo iz socijalizma, a sad bi kontrolirali 70 posto toga. Protiv sam da diktiramo tržištu, tržište će sve sami odrediti. Dogodit će se da se nešto više neće moći kupiti. Kako je poduzećima koja to proizvode i radnicima koji rade tamo? Mi blokiramo cijene, a gro ljudi radi u tim poduzećima i imaju manje plaće i ne mogu si priuštiti nešto drugo. Kako možete odrediti cijenu nečega da ne ide iznad toga? Pogledajte strukturu cijene benzina, koliko ide državi, a koliko distributerima", ustvrdio je ekonomist.

Savjet državi

Dao je i nekoliko savjeta državi, dodajući da on zbog cjelokupne situacije ne može podići plaće radnicima.

"Svi ljudi rade svoj posao. Možda praksa kreira drugačije iskustvo. Nikad ne bih postavio nekoga za ministra ili bilo koga, tko nije radio najmanje 10 godina u nekoj branši. Ne bih imao ministra kojem je bitnije slikanje i bildanje od onoga kako funkcionira pravni sustav", zaključio je ekonomist Miloloža.