Nakon zatvaranja riblje burze u Rijeci, propao je i osječki pokušaj oživljavanja robne burze. Dok se svi zaklinju u Slavoniju kao žitnicu Hrvatske, govore o potencijalu za proizvodnju i izvoz hrane, propala je najveća privatna inicijativa koja je trebala donijeti reda na tržište proizvodnje hrane. Gdje je zapelo, za tportal objašnjava Dražen Majstorović, direktor Osječke robne burze koja je prestala s radom
Riječani su svoj projekt ugasili nakon pet godina poslovanja zbog crnog tržišta koje im je stvaralo gubitke, iako su u njega uložili preko deset milijuna kuna. Dok su tu riblju burzu osnovali Ministarstvo poljoprivrede, Grad Rijeka, Primorsko goranska županija i četiri ribarske zadruge, u osječkom slučaju riječ je o privatnoj inicijativi Vrijednosnica Osijek kao većinskog dioničara. No i Osječka robna burza samo dvije godine od početka poslovanja, nema s čime trgovati
'Ovo je bio naš pokušaj da na nesređenom tržištu damo pozitivnu inicijativu i pokrenemo procese kako bi sve skupa zaživjelo. Bilo je neophodno da se u to uključi i država. Počeli smo s radom, iako nije postojao Zakon o robnim burzama i očekivali smo od zakonodavca da krene s javnim raspravama u tom smislu. I od nekih drugih institucija smo, također tražili da pokrenu ono što je u njihovom djelokrugu kako bi se pokrenulo tržište', objašnjava za tportal Dražen Majstrović, direktor Osječke robne burze (OSRB) koja je 2014. ostvarila promet od oko 95 milijuna kuna, a ove više ne radi.
Rizik bez nagrade
Ovi Osječani smatraju kako u državi svojom inicijativom nisu uspjeli potaknuti nadležne za donošenje zakonodavnog okvira kojim bi se konačno uredilo tržište. Plan im je bio da prve godine trguju spot i terminskim ugovorima poljoprivrednih proizvoda koji se moraju fizički namiriti odmah, poput kukuruza, pšenice i soje, ali i spot ugovorima plemenitih metala, zlata i srebra. U drugoj fazi računali su prijeći na financijske proizvode, nakon donošenja Zakona o robnim burzama i njegova usklađivanja s Hanfom kao regulatorom tržišta kapitala.
'Sedam dana prije otvaranja robne burze stigao nam je dopis Hanfe u kojem nas obavještavaju kako su u tako neuređenom prostoru nadležni za Osječku robnu burzu te da se sukladno tome moramo prilagoditi, odnosno zadovoljiti sve ono što nalažu. No našli smo neke presedane unutar Europske unije i na kraju im uspjeli dokazali kako nije tako. Prvu godinu smo odradili i došli, naravno, do niza problema koji postoje na tržištu', nastavlja on.
Kako bi počeli s radom, preuzeli su i rizike unutar pojedinih transakcija i tako stekli loša iskustva. Napominje da su im čak i vraćali kamione s međunarodnih destinacija.
Prokockana prilika za proizvođače
'Nakon tih prvih godinu dana što smo odradili, pokušali smo još nekoliko puta pokrenuti određene akcije, riješiti određene probleme, međutim, nismo naišli na razumijevanje. Kada smo promijenili neke osnovne pretpostavke jer više nismo mogli snositi kompletnu odgovornost za kvalitetu robe, nego smo to, na žalost, morali prebacivati na kupce, trgovina preko Osječke robne burze, što je razumljivo, stala je', objašnjava Majstrović.
Burza koja je, smatraju, trebala poslužiti kao spas proizvođačima, sada ne radi. Prošle godine još je postojao određeni interes, no ove godine upiti su se prorijedili.
'Na ovom prostoru potrebna je takva institucija jer ni zemlje u okruženju nisu u ništa boljoj situaciji. Svi traže nekakav izlaz. Burza koja bi imala podlogu u čvrstom zakonodavnom okviru gdje bi se riješile neke stvari, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regionalno, apsolutno bi imala prostora za rad', smatra Majstrović.
