TRIBINA O DRŽAVNOJ IMOVINI

'Država nije loš gospodar, osim u slučaju Hrvatske'

  • Autor: O. I. Novokmet
  • Zadnja izmjena 16.04.2013 16:15
  • Objavljeno 16.04.2013 u 13:17
tribina hazu duudi

tribina hazu duudi

Izvor: Pixsell / Autor: Pixsell

Ekonomski stručnjaci koje je Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) pozvao na javnu raspravu o Nacrtu prijedloga strategije upravljanja imovinom u vlasništvu RH složili su se da taj dokument može poslužiti tek kao osnova za pravu strategiju koja još nije napravljena

Strategija nije dobra jer u tom dokumentu, zapravo popisu imovine koji još nije konačan, ne navode se hrvatski strateški interesi niti koje su tvrtke od strateškog značenja, upozorio je Gordan Družić, voditelj Odsjeka za ekonomska istraživanja pri HAZU.

'Godinama se plasira teza da je država loš gospodar. To je točno u slučaju Hrvatske, dok ima zemalja kao što su Nizozemska ili Njemačka koje znaju kako upravljati državnom imovinom. Profitabilnost ne ovisi o vlasništvu, nego kvaliteti upravljanja, ali kod nas su čak i u privatnim tvrtkama važnije privatne veze nego stručnost. I u privatnim tvrtkama kod nas se prolazi po stranačkom ili rodbinskom ključu', kazao je Družić.

Smatra da treba zaustaviti privatizaciju tvrtki u državnom vlasništvu dok se ne utvrde jasni strateški ciljevi.

'Za vraćanje javnog duga treba povećati nacionalni dohodak, a ne rasprodavati imovinu, koja dobrim upravljanjem može stvoriti prinos', osnovna je teza Ljube Jurčića, predsjednika Hrvatskog društva ekonomista.

Naglasio je da je bitna povezanost javnih financija s dobro vođenom monetarnom politikom. Kao najveću prijetnju Hrvatskoj vidi 'grčki sindrom' - 'jer smo razvijali ekonomiju zaduživanjem u inozemstvu'.

Jurčić smatra da u državnom portfelju ima tvrtki koje treba privatizirati, no objašnjava kako prije odluke o privatizaciji  Vlada mora napraviti jasne ciljeve za razvoj, odnosno osmišljenu industrijsku politiku.

'Od 500 tvrtki u državnom portfelju, privatizirao bih 400 koje samo nepotrebno opterećuju državnu administraciju. Ostaje njih 50-60 koje su bitne za podizanje hrvatskog nacionalnog kapitala', rekao je.

No zato se protivi najavljenoj prodaji HPB-a i CO-a, na koju uzvraća pitanjem: 'Zašto bismo ih prodavali ako imamo znanje da posluju profitabilno! Zbog javnog duga ne smije se prodavati imovina.' Dotaknuo se i slučaja Petrokemije, za koju kaže da je osnovana jer je 'tada postojala strategija poljoprivredne proizvodnje; ne može hrvatska poljoprivreda ovisiti o ćudljivosti svjetskog tržišta'.

Jurčić smatra kako susjedna Srbija ima jasnu strategiju jer se orijentirala na automobilsku i vojnu industriju, energetiku, pa će, za razliku od Hrvatske, ostvariti rast.

Za strane investicije kazao je kako u biti 'ne dolazi strani kapital, nego znanje koje će upravljati našim kapitalom'. Spomenuo je gradnju vjetroelektrana u Fužinama, kazavši da je 'apsurdno da sječemo šume da bi stranac izgradio vjetroelektrane u koje će ugraditi stranu opremu i sve što zaradi ići će vani'.

Anto Bajo, istraživač na Institutu za javne financije, smatra da strategiju treba dopuniti strategijom upravljanja državnim dugom, i to barem za dvogodišnje razdoblje. Upozorio je da većinu financijske imovine u državnom vlasništvu čine nekvalitetne dionice koje ne kotiraju na burzi. Zalaže se za privatizaciju turističkih poduzeća koja 'nemaju što raditi u državnom vlasništvu'.

Za Mustafu Nušinovića, znanstvenog savjetnika na Ekonomskom institutu Zagreb, pogrešno je što u strategiji nisu planirani hrvatski strukturni fondovi, koji bi se punili prinosom od upravljanja imovinom, a koristili slično kao fondovi EU-a, samo manje rigidno. 'Opsesija proračunom i fondovima EU-a koji se krivo doživljavaju kao samoposluga udaljili su nas od teze da je imovina naša jedina sloboda! Fondovi EU-a su rigidni, a ovaj bi bio naš koji bi bio izvan proračuna', predlaže ovaj stručnjak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!